Bližimo se obilježavanju Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima.
Riječ je o tjednu koji se obilježava od 18. do 24. studenog, a čiji je cilj ukazati na problem porasta antimikrobne rezistencije, odnosno nepravilnog korištenja antibiotika.
Upravo je tim povodom danas u prostorijama Županijske uprave održana i konferencija za medije u sklopu nastavka kampanje “Upravljanje primjenom antimikrobnih lijekova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Koprivničko-križevačkoj županiji” kojom se javnost želi upozoriti na štetnost koju uzrokuje prekomjerno korištenje antibiotika u liječenju.
Kako je to rekao zamjenik koprivničko-križevačkog župana Ratimir Ljubić, riječ je o projektu koji je započeo 2019. godine kao prvi takav u Hrvatskoj, a u njemu surađuju liječnici obiteljske medicine te bolnički i javnozdravstveni stručnjaci kroz tim za antimikrobno upravljanje, takozvani A tim. Projekt su pak započele zaposlenice Opće bolnice Dr. Tomislav Bardek Darija Kuruc Poje, Vesna Mađarić i Vlatka Janeš Poje.
– Naša akcija je projekt koji je dobio nacionalni odjek, a koprivnička bolnica je prva u Hrvatskoj još 2018. godine provela nadzor potrošnje antibiotika na odjelima i smanjila njihovu uporabu. Antimikrobna rezistencija postala je problem ne samo kod nas, već u cijelom svijetu. Ključna poruka današnje konferencije je racionalno i odgovorno korištenje antibiotika kako bi se smanjila otpornost bakterija i drugih mikroorganizama na te lijekove. Koprivničko-križevačka županija od početka podržava ovaj projekt i ubuduće će podržavati takve akcije. Kroz edukacije ćemo nastaviti rad na poboljšanju ove situacije, posebice u kontekstu pandemije koronavirusa, ali isto tako u edukacijama će biti sugrađani, ali i liječnici te medicinsko osoblje – naglasio je.
Spomenimo da će se danas u 19 sati u edukacijskom centru koprivničke bolnice održati i predavanje namijenjeno liječnicima i drugim zdravstvenim djelatnicima da antibiotike koriste odgovorno i savjesno.
– Važno je naglasiti da se mnoge infekcije mogu spriječiti higijenom ruku, cijepljenjem i drugim mjerama poput fizičkog distanciranja što smanjuje potrebe za korištenjem antibiotika. Zadatak je sačuvati antibiotike i njihovu djelotvornost za buduće generacije kroz zajedničku suradnju građana i zdravstvenih djelatnika jer bez toga nema napretka – poručio je Ljubić.
Konferenciji je prisustvovao i ravnatelj koprivničke bolnice dr. Mato Devčić koji je kazao da je konferencija izvrsna prilika da se osvijesti problematika potrošnje i važnosti upravljanja politikom potrošnje antibiotika u sustavu zdravstva u Hrvatskoj.
– Koprivnička bolnica je u mnogo procesa bila lider što se tiče politike upravljanja antimikrobnom terapijom. Ovaj proces u bolnici traje unazad 15-ak godina, no 2017. godine se dogodio moment koji je rezultirao definiranjem A tima, 2018. godine smo zahvaljujući naporima u Ministarstvu zdravstva predstavili vrlo kvalitetan prijedlog da se ovaj model politike upravljanja prezentira na nacionalnoj razini i da se implementira u najveće potrošače u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Unatrag pet godina smo intenzivno radili na ovoj problematici – otkrio je dr. Devčić.
Spomenuo je i da je u petak prezentirana reforma zdravstva koja će se provoditi u Hrvatskoj, a politika upravlja antimikrobnim lijekovima je upravo bitna sastavnica u predstavljenim mjerama.
– Moram ponoviti, koprivnička bolnica je prva pokrenula ovaj proces i naši ljudi su zaslužni za ono o čemu se danas priča u Hrvatskoj. Bolnica je ostvarila značajne uštede u financijskom smislu koristeći sve blagodati ovakvog razmišljanja o politici korištenja antibiotika. Pandemija koronavirusa je ovu problematiku dovela još više do izražaja, dodatno smo nadogradili ovu politiku i danas možemo očekivati da će se na razini Hrvatske ostvariti značajne količinske i financijske uštede racionalnom primjenom antibiotika – naglasio je.
Specijalistica infektologije dr. Vesna Mađarić potom je okupljene podsjetila da je prvi antibiotik penicilin otkriven 1928. godine, no danas ga više nitko ne primjenjuje jer niti jedina poznata bakterija više nije osjetljiva na njega.
– Nije to dugi vijek, unatrag 100 godina izgubili smo bitku s prvim primarnim penicilinom, a malo je novih otkrića u zadnjih 100 godina – to su samo kombinacije kojekakvih antibiotika. Bakterije su vrlo mudra živa bića i mnogi smatraju da će sudnji dan čovječanstva biti upravo postantibiotska era, vrijeme kada više nećemo imati čime liječiti infekcije, niti one banalne upravo zbog česte neracionalne primjene antibiotika. Riječ je o borbi za opstanak. U Europskoj uniji godišnje otprilike 25.000 ljudi umire od infekcije multiplorezistentnim bakterijama, bakterijama za koje mi danas više nemamo djelotvorni antibiotik. I mi smo dnevno u situaciji da vidimo bakterije zbog kojih pacijentu nemamo što primijeniti. Stručnjaci smatraju da će 2050. godine vodeći uzrok smrti u svijetu biti infekcije izazvane multiplorezistentnim bakterijama; doslovce svaki treći slučaj će biti uzrokovan infekcijama za koje nažalost nećemo imati oružje. Upravo smo zbog toga tu da damo težinu tome – kazala je.
Najveći problem potrošnje antibiotika je pak u animalnoj, odnosno veterinarskoj medicini, dodala je dr. Mađarić.
– Istočne zemlje, recimo Kina, su zemlje s najvećom upotrebom antibiotika u animalnoj medicini, sve ovo što često kupujemo u trgovačkim lancima je već impregnirano antibioticima – istaknula je.
Problem vidi i kod bolničkih infekcija jer u bolnici bolesni ljudi često koriste antibiotike, a upravo oni potiču selekcioniranje najrezistentnijih bakterija.
Glavna sestra za bolničke infekcije koprivničke bolnice Snježana Vuljak spomenula je da je važnost bolničkih infekcija u Koprivnici prepoznata još 1998. godine zbog čega su počeli s izradom protokola i smjernica, odnosno edukacijom i kontrolama. Na taj se način radi i danas.
– Svakodnevno idem u mikrobiološki laboratorij gdje dobivam liste s uzorcima, nakon toga idem na odjele gdje dajem preporuke djelatnicima što trebaju raditi i sve sto upisuje u dokumentaciju pacijenta, a nakon 24 sata slijedi kontrola. Najučinkovitija mjera za sprječavanje bolničkih infekcija je ispravna higijena ruku i tako već 25 godina svakodnevno educiramo sve djelatnike o ispravnoj higijeni ruku – objasnila je.
Specijalistica kliničke farmacije Darija Kuruc Poje dodala je pak da prikuplja podatke o potrošnji antibiotika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti od 2019. godine, a trenutno je u fazi njihove obrade.
– Od onih analiziranih podataka pokazalo se da je naša edukacija doprinijela smanjenju antibiotika, ne u smislu u potrošnje, već racionalizacije upotrebe. Važno je da se antibiotik ne primjenjuje kad on nema indikaciju jer svi zaboravljamo da antibiotici nose neželjene pojave poput proljeva, povraćanja i antimikrobne rezistencije. Na taj način pacijenti ako i ubuduće budu imali bakterijsku infekciju, neće se čime moči liječiti jer antibiotici neće djelovati. Naša je želja da se još više poboljšavamo, tijekom rujna i listopada smo prikupljali podatke o zadovoljstvu naše edukacijske intervencije pri čemu su me zanimali načini na koje se mogu poboljšati naša djelovanja – rekla je Kuruc Poje.
Specijalistica obiteljske medicine dr. Ana Posavec Andrić podsjetila je da se rezistencija na antibiotike događa svima, a svi možemo pridonijeti tome da se rezistencija smanji.
– Treba se cijelo vrijeme podsjećati smjernica i novih saznanja jer nama edukacija puno znači i mislim da bi ju trebalo provoditi i češće. Naši glavni suradnici u svemu tome su pacijenti, lakše surađujemo s njima jer ih poznajemo, no oni često nenamjerno ili namjerno ne poštuju propisane antibiotike – ako smo se već odlučili na tu terapiju, pacijenti nam mogu puno pomoći na način da poštuju propisanu terapiju i način uzimanja propisanih lijekova – objasnila je.
Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije dr. Draženka Vadla također je naglasila važnost borbe s ovom problematikom.
– Nadam se da svakim danom naši građani sve više razumiju problematiku, vidjeli smo u pandemiji koronavirusa, koja je virusna i za koju nema lijeka, kakva nas je panika ulovila. Ne daj bože da tako bude i 2050. godine ako se budemo neodgovorno ponašali jer se možemo dovesti u sličnu situaciju. Ako ćemo koristiti terapiju kako mi budemo htjeli protivno smjernicama, može nas zadesiti situacija slična koronavirusu. Svi smo zajedno i moramo se svjesno i savjesno boriti da do toga ne dođe – kazala je dr. Vadla.
Na problematiku borbe s antimikrobnom rezistencijom u vrijeme pandemije koronavirusa osvrnula se i dr. Mađarić.
– Koronavirus nam je donio velike probleme. Mi smo kao liječnici naprosto bili nesigurni u kliničkoj dijagnozi i u tumačenju dijagnostike. Novom bolešću nam je trebalo doslovce godinu dana da shvatimo da koronavirus ne traži istu primjenu antibiotika, dapače, niz istraživanja je dao značajan podatak da od 100 posto pacijenata koji su imali koronavirus, samo osam posto njih je dodatno trebalo i antibiotik. U našoj jedinici intenzivnog liječenja 100 posto bolesnika koji su imali koronavirus su dobivali i antibiotik – nalazi su pokazali kao da se radi o bakterijskim infekcijama. Upravo ovakvom velikom primjenom antibiotika u pandemiji doprinijeli smo da sav onaj napor koji smo ulagali da smanjimo rezistenciju, tijekom ove dvije godine ona drastično skoči. Koronavirus nas je bacio na koljena što se tiče potrošnje antibiotika, no malo po malo, steknuvši iskustvo, pokušat ćemo sve staviti na svoje mjesto – objasnila je.
Spomenula je i da je nakon i prije uvođenja spomenutog A tima devet mjeseci praćena potrošnja antibiotika.
– U tom praćenju pala je potrošnja antibiotika za 30 do 40 posto u bolnici s tim da smo pratili je li to utjecalo na porast smrtnosti ili drugih komplikacija. U tom periodu nismo imali porast smrtnosti, smanjile su nam se i komplikacije primjene antibiotika – zaključila je.
Dodajmo da je daljnji cilj projekta obilazak najmlađih, odnosno djece predškolske i školske dobi, pa je tako želja obilaziti djecu u školama i vrtićima i pokazati im na koji način pravilno prati ruke.
Ovaj programski sadržaj proizveden je u suradnji s Koprivničko-križevačkom županijom.
