Pokemon manija i dalje vlada našim gradom. Pun trg i okolne ulice mladih i starih koji moraju skupiti sve Pokemone svakodnevna su pojava u Koprivnici koja traje već nešto više od mjesec dana.
Ovim povodom pronašli smo ponajboljeg igrača popularne Pokemon Go igrice Matiju Štefića koji nam je pobliže objasnio sve čari skupljanja Pokemona. Iza dvadesetdvogodišnjeg studenta mjesec je dana marljivog skupljanja virtualnih bića, a na pitanje koliko dnevno troši na igranje igrice rekao nam je sljedeće:
– Kako kad, nekad pola sata, nekad dva sata. Stvarno nema nekog pravila. Odem navečer prošetati, odem ujutro po kruh, upalim igricu kad mi padne na pamet. Zato mi je teško odrediti koliko zapravo igram u minutama ili satima. Ovisi od dana do dana. Nekad manje nekad više.
Iako je teško odrediti tko je najbolji Pokemon trener u Koprivnici sve se svodi na to tko ima više Pokemona i tko ima jače Pokemone.
– Ja trenutno imam 118 Pokemona što je dosta veliki broj s obzirom da ih ukupno ima 142, znači da mi ih samo 24 nedostaju da popunim cijeli Pokedex. Svi mi imaju veliki CP, neki čak i preko 2000. Jačih od mene ima, ali mislim da su to hakeri jer je u Koprivnici nemoguće tako brzo na tako velike levele doći. Praktički da budu bolji od mene morali bi igrati 0-24 bez spavanja, a to je gotovo nemoguće. U igrici se mogu osvajati i Poke dvorane, ali ja to baš i ne radim. To oduzima previše vremena i jedino kada ih idem osvajati je kad se skupi više nas pa odradimo to kao društvo. Uglavnom rađe lovim same Pokemone – rekao je mladi Pokemon trener.
Koji je zapravo cilj igrice?
– Cilj je skupiti što više Pokemona i po mogućnosti da imati što više rijetkih. Ja sam imao sreće pa sam ulovio ili su mi se izlegli iz jaja stvarno jaki i rijetki Pokemoni poput Laprasa i Snorlaxa koje je dosta teško naći u Koprivnici.
Na pitanje na kojim mjestima lovi Pokemone dvadesetdvogodišnjak odgovorio je sljedeće:
– Lovim ih svuda. Mislim da se najbolji stvaraju u centru i u Starigradu. Može dobar Pokemon naići bilo gdje, ali nekako ih je najviše tamo. Jednom sam čak otišao i u Zagreb pa sam ih tamo lovio. Imao sam nekih obaveza pa sam iskoristio ugodno s korisnim.
Mnogi začuđeno gledaju ljude koji drže mobitel u rukama, mašu prstom po njemu i vesele se kao da su nešto osvojili. No, Matija smatra kako Pokemon Go igrica ima puno više prednosti nego mana.
– Ja sam u mjesec dana igranja prohodao više od 200km samo zbog ove igrice. Upoznao sam jako puno ljudi, od najmlađih do najstarijih. S dosta ljudi sam prije Pokemona komunicirao sam na Facebooku, a sada se nađemo odemo skupa loviti. Iako zvuči čudno stvarno igrica socijalizira ljude. Naravno, ima i svojih mana, kada ljudi voze bicikle pa se zalete jedni u druge jer gledaju samo u mobitel, ali to su stvarno rijetki slučajevi – kaže.
Matija je uz još jednog svojeg prijatelja oformio i grupu na Facebooku usko vezanu za igricu na kojoj Pokemasteri dijele svoja iskustva, svoje ulove, gdje su šta vidjeli i tako dalje. Kao savjet za kraj mladi skupljač Pokemona je poručio:
– Skupljajte Pidgeye i Weedleove jer će te njihovim evolucijama najlakše napredovati i neka vam igrica služio kao način za sklapanje novih prijateljstava i još jedno mjesto gdje se na pozitivan način možete nadmetati sa svima oko vas.
Jednom smo već napisali, a nije zgorega ponoviti. Glupa igrica koja zaglupljuje mlade, igrica koja još više spaja mlade i mobitele te ih odmiče od stvarnosti ili pak s druge strane, igrica koja tjera mlade da se kreću, da međusobno surađuju i druže se te da odlaze iz svojih zatvorenih soba samo su neka od mišljenja koja je izazvala ova igrica.
U svakom slučaju, izgleda da su Pokemoni ponovno postali važan dio života mladih i nostalgičnih.