U koprivničkoj sinagogi, odnosno Kulturnom centru prim dr. Krešimir Švarc, otvorena je izložba Tonija Franovića “Vrt plavog lotosa”.
Iz Gradske uprave poručuju kako je riječ o velikoj ambijentalnoj instalaciji koju će posjetitelji imati prilike razgledati u idućih mjesec dana, do kada je izložba i otvorena.
Više riječi o postavu rekla je Iva Körbler naglasivši da je spomenuta instalacija do sada najkompleksniji umjetnički ambijent Tonija Franovića.
– Posvećen je totalnoj transformaciji prostora koprivničke sinagoge na jednu razinu više duhovne stvarnosti. U svojem konceptu umjetnik nimalo ne odstupa od tradicionalnih postavki židovstva, iako bi neupućene moglo zbuniti prisustvo tkanine, prirode i bilja u prostoru sinagoge. Ambijent, naime, funkcionira prilagođen znanju, kulturološko-vjerskom iskustvu i emocijama promatrača i posjetitelja, i na taj se način u svojim fragmentima otkriva s različitim slojevima značenja i simbolima – objasnila je.
Na prvi pogled potpuna kreativna sloboda u stvaranju ovog ambijenta zapravo je samo slučajna i prividna jer iza nje postoji strogi red i čvrsti koncept, nastavila je.
– Prihvaćajući nadrealistički koncept umjetnosti kao čudesnog putovanja, Franović se istovremeno povezuje i s umjetnikom Ivanom Ladislavom Galetom kojemu je posvećena ova izložba, i koji je upravo u svojem izvornom fluxusovskom dijelu utjecao na Franovića.
Ne zaboravljajući važnost svjetlosti u židovskoj vjeri, umjetnik osvjetljava s par jakih reflektora prostor iza paroheta, kako bi svjetlost što više isijavala ispod slojevite zavjese – istaknula je.
Spomenula je i prisutnost jezika korijena i grana, s obzirom na to da je korijenje u višem duhovnom svijetu, a grane se pak protežu u naš svijet koji je refleks viših svjetova.
– U koncept ambijenta uključen je i motiv vrta plavog lotosa, realno postojećeg Franovićeva vrta u Legradu, koji se u kratkoj priči njegova nećaka pretvara u čarobni, čudesni vrt koji funkcionira kao portal prema drugim razinama i dimenzijama ili svjetovima. Netko će u instalaciji vidjeti autentičan fluxusovski čin, netko kulturološko-etnografski ambijent prilagođen Podravini i gnijezdu umjetnikovih predaka, netko će prepoznati jezik mojsijevskog bunta, a netko idealno mjesto za početak meditacije o ideji prisutnosti božanskoga u današnjem trenutku svijeta – zaključila je.
