Muzej grada Koprivnice povodom 100. obljetnice rođenja Ivana Sabolića, 24. kolovoza 1921. godine, prisjeća se života i djela jednog od značajnijih predstavnike kiparske figuracije druge polovice 20. stoljeća.
U miru i tišini debelih zidova barokne graničarske Kapetanije u Peterancu, minimalizam Sabolićevih gipsanih originala refleksija je vremena i prostora. Za razliku od većine javnih skulptura koja progovaraju mekim oblikom socrealizma, portreti, posebno prijatelja, poznanika i suvremenika, te studije ženskih figura, naglašavaju poetiku minimalizma i stilizaciju.
Kiparski jezik Ivana Sabolića odraz je društvene, političke i ideološke sredine koja je odabirom tema inzistirala na društvenoj ispravnosti poruke i razumijevanju likovnog djela. Zadatak postavljen pred umjetnika, posebno u prikazima heroja, događaja i ideja, posjeduje određenu količinu mimetičko-monumentanih sastojaka (Tonko Maroević) od kojih se Sabolić odmaknuo svojim studijama ljudske figure, Metamorfozama koje u svojoj stilizaciji odbacuju teoriju odraza objektivne stvarnosti. 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća svojim kiparskim djelom i pedagoškim radom kao profesor kiparstva, dekan zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti i voditelj Majstorske radionice na Jabukovcu, nezaobilazni je akter hrvatskog kiparstva druge polovice 20. stoljeća. U svom je kiparskom opusu zaokupljen osebujnom interpretacijom figuracije. Ženski likovi, odaliske, trudnice, muslimanke, Koritarke, Podravke i Bosanke odražavaju poetiku redukcije, sažetost forme i minimalizam figuralnih elemenata koje Sabolić svodi na znak u kojem su još uvijek prepoznatljivi tragovi zavičaja. Reducirana figuracija Ivana Sabolića pripada kontekstu europske umjetnosti modernizma i apstrahirane mimike i upravo je u tome najveća vrijednost Sabolićevog opusa. U aktu i portretu ostvario je najviše kiparske domete, a žustrim zalaganjem, baš kao i Krleža, aktivno je sudjelovao u važnim umjetničkim polemikama svog vremena.
Muzej grada Koprivnice 17. rujna u Galeriji Mije Kovačića priređuje Stručni skup @sabolić100 u povodu 100. obljetnice rođenja akademskog kipara Ivana Sabolića. Osim odavanja počasti, namjera je predstaviti umjetnikovo stvaralaštvo iz različitih perspektiva. Kroz različite teme stručnjaci će u kontekstu povijesti umjetnosti predstaviti kiparski opus autora koji je u drugoj polovici 20. stoljeća svojim prepoznatljivim kiparskim stilom ostvario značajan opus u kontekstu hrvatske moderne umjetnosti te moderne umjetnosti Jugoistočne Europe. Reinterpretacijom djela Ivana Sabolića, stručnim vodstvom kroz muzejski postav Galerije Ivan Sabolić u Peterancu, popratnim aktivnostima i radnim materijalima, namjera je naglasiti važnost Sabolića kao nezaobilaznog aktera druge polovice 20. stoljeća. Naglasak je stavljen na kiparstvo moderne i kontekst strategije Koprivnice i koprivničke Podravine kao turističke destinacije umjetničkog predznaka.
O autoru
Ivan Sabolić (1921. – 1986.), cijenjeni hrvatski kipar i likovni pedagog druge polovice 20. stoljeća, redoviti profesor, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i voditelj Majstorske kiparske radionice na Jabukovcu. Ivan Sabolić rođen je 24. kolovoza 1921. godine u Peterancu kraj Koprivnice, gdje prve poduke iz risanja dobiva od učitelja i slikara Petra Franjića. Nakon završene Obrtne škole 1940. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje studira kod prof. Frana Kršinića i prof. Ive Lozice.
Od 1944. do 1946. godine polazi i završava specijalku u Majstorskoj radionici prof. Antuna Augustinčića. Od 1959. godine je docent, a od 1964. godine izvanredni profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izabran za dekana 1968. i redovnog profesora 1969. godine, 1979. preuzima dužnost voditelja Majstorske radionice za kiparstvo na Jabukovcu. Godine 1981. postaje izvanredni član JAZU-a. Obnašao je dužnost predsjednika Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske, Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije i Nacionalnog komiteta AIAP. Autor je 60-ak skulptura u javnom prostoru te dobitnik 10-ak inozemnih i domaćih nagrada i priznanja. Brončani odljevi Ivana Sabolića nalaze se u nizu reprezentativnih javnih i privatnih kolekcija diljem svijeta, a svoju cjelokupnu kiparsku ostavštinu poklonio je Općini Koprivnica, čime je utemeljena memorijalna zbirka koja je 1983. godine otvorena kao Galerija kipova Ivana Sabolića u Peterancu. Umro je u Zagrebu 1986. godine u dobi od 65 godina.
