Zahvaljujući arheološkim iskapanjima koja su se tijekom protekla tri mjeseca provodila u dvorištu Muzeja grada Koprivnice, zabilježena povijest grada u razdoblju od 12. do 18. stoljeća bit će značajno bogatija.
Ivan Valent, arheolog Muzeja grada Koprivnice, kazao je kako se iskapanje vršilo u sklopu projekta “ReVITAlize”, a temeljem kojega je predviđeno da podrumske prostorije muzeja postanu stalni postav s temama sakralnosti i vinogradarstva.
– Da bi se uredili prostori postava, prostor se prvo trebao sanirati. Uzevši u obzir da je on uzak, a i da su se 2009. godine već provodila arheološka istraživanja kada smo utvrdili postojanje arheoloških slojeva, povod je bio da se u sanaciju uklope i radovi istraživanja najstarije povijesti Koprivnice – objašnjava Valent.
Rezultatima iskopa arheolozi su iznimno zadovoljni, nastavlja. Usporedivši ovosezonski iskop s onim iz 2009. godine, zabilježen je mnogo veći broj podataka. Najmlađe istraženi slojevi stoga datiraju u sredinu 18. stoljeća, a najstariji su s prijelaza 12. na 13. stoljeće.
– Iz najmlađe faze mora se izdvojiti pronalazak jedne kovačke radionice s dva različita prostora. Super je to što se radi o prvoj kovačkoj radionici koja je istražena na prostoru Republike Hrvatske. Kad se prostorije istražuju na poljoprivrednim površinama, one se unište gornjim slojem oranja, no ovdje to nije slučaj – svi radni prostori, peći i reinstalacije su sačuvani – govori Valent.
Pronađene su i velike kuće, a koje su naknadno popravljane i skraćivane. Unutar njih postoje i razna oštećenja.
– U fazi koju za sada datiramo na prvu polovicu 17. stoljeća, iskopali smo jednu veliku kuću sa septičkom jamom u kojoj smo našli mnogo keramičkog posuđa – cjelovite lonce, zdjelice, tanjure i male posudice. U malo mlađoj fazi te kuće pronašli smo i 12 do 15 pari muških i ženskih cipela. U septičkoj jami još smo pronašli i dva voštana negativa pečata koji su ostali sačuvani. Na jednome je navedena i godina, 1505. Putem njih ćemo moći povezati društveno-političke veze s osobama kojima su slana pisma – napominje Valent.
Drvo je u koprivničkoj povijesti bilo sveprisutno
U jednoj od kuća koje datiraju s prijelaza 13. na 14. stoljeće pronađeno je još značajnih otkrića.
– Riječ je o jednoj vjerojatno četvrtastoj kući koja je na stupovima, a s kojom funkcionira još jedan kanalizacijski kanal. On je bio premošćen velikim drvenim gredama. Ispod toga, u još ranijoj fazi, pronađen je nalaz ograde koja je sastavljena od kolčića isprepletenih prućem kakvu i danas viđamo. To je genijalan nalaz, često se nađe rov s malim rupama i ostacima kolčića, no drvo nikad nije pronađeno. Ovdje se drvo uspjelo sačuvati – otkriva.
Posebno je zanimljiva činjenica da sve slojeve povezuje upravo uporaba drveta, dodaje Valent.
– U svakoj fazi imamo drvene kuće što govori o važnosti i načinu gradnje, drvo je bilo sveprisutno. Probali smo prepoznati i razdoblje u kojem se počeo slagati urbanistički plan unutar utvrde, no trenutno ne možemo sa sigurnošću reći je li to bilo baš u razdoblju naselja sa statusom trgovišta. U svakom slučaju, u 15. stoljeću kuće su bile orijentirane u smjeru zapad-istok, kao i današnje linije ulica oko muzeja. Taj raster stoga je postavljen već u 15. stoljeću, a možda i ranije – ističe Valent. Ipak, istraženi prostor male je površine zbog čega urbanističku situaciju treba uzeti sa zadrškom.
Po pitanju konkretnih načina korištenja drva, Valent nastavlja kako ga je lokalno stanovništvo za svakodnevne potrebe koristilo u mnogim situacijama.
– Stajski gnoj nije bio vezan uz slamu, već drvo. Pošto je u utvrdi bilo puno obrade drva, puno je bilo i otpadaka, a čini se kako su se oni koristili za snaženje slame – napominje.
Pomoću arheoloških nalaza otkrit ćemo kako je izgledao život naših predaka
Pronalazak drva važan je i zbog šire slike – temeljem analize drvenih površina moguće je dobiti uvid u klimu, godinu sječe, ali i vremenski period korištenja drva.
– S obzirom na prikupljene podatke proteklih godina, dosta smo blizu dobivanja sekvence pomoću koje ćemo ubuduće moći datirati sve iskope temeljene na drvu – tvrdi Valent.
Jedan od najčešćih nalaza su i životinjske kosti. One će, pak, biti iskorištene za rekonstruiranje prehrambenih navika stanovništva.
– Budući da kolege rade analizu životinjskih ostataka, mogu nam reći o kojim pronađenim kostima je riječ, a može se napraviti i statistika o tome koje su životinje obitavale na području, odnosno kakva je bila prehrana. U fazi 17. stoljeća u septičkoj jami i prostoru stajskog gnoja pronašli smo puno koštica trešnji ili višnji, ali i koštice oraha, šljiva, breskvi te jaja. Sve uzorke smo uzeli – ističe.
O neizmjernom bogatstvu nalazišta svjedoči činjenica kako je u temeljima muzeja pronađen i kip.
– On je dosta dobro sačuvan. Nažalost, nema glavu niti ruke, no s obzirom na atribute koje imamo, uspjet ćemo analizirati o kome se radi, a s obzirom na stilske karakteristike ćemo ga i datirati. Svakako potječe iz baroknog razdoblja – smatra Valent.
Osim što će dobiveni podaci uvelike pridonijeti razumijevanju koprivničke povijesti, rezultat svega bit će i jedinstvena izložba prepuna sadržaja.
– Izložbe neće biti već iduće godine zbog restauracije metalnih predmeta, no za dvije godine mogli bismo postaviti jednu izložbu kroz koju ćemo prikazati presjek pronađene arhitekture, prezentirati urbanizam i nalaze, ali i pokazati zanimljive predmete poput kožnih cipela. Važno je naglasiti bogatstvo pronađenog materijala te intenzitet života koji smo pronašli na svega 130 kvadratnih metara. Nalazi su genijalni, treba ih prezentirati – zaključuje Valent.
