Iako više od 50 posto građana pravilno razvrstava otpad, čime je Koprivnica u samom državnom vrhu što se tiče odvajanja otpada, dileme o tome što ide u koju kantu još uvijek postoje kod građana.
Potvrdila je to Dravi.info Sonja Markić, iz odjela Marketing i PR Gradskog komunalnog poduzeća Komunalac, i dodala da se u žutim vrećama za plastiku znalo naći i papira, ali i miješanog komunalnog otpada.
– Zaposlenici Komunalca rade na tome da sav pristigli otpad dodatno sortiraju i maksimalno moguće iskoriste taj reciklabilni otpad, kako bi što manje otpada otišlo na odlagalište. Ponekad u reciklažno dvorište građani donesu otpad koji još je uvijek u funkciji kao što su vaze i ormari, a koje su zaposlenici sačuvali te njime upotpunili prostore u kojima rade – objasnila je Markić.
Ipak, činjenicu da je više pravilno odvojenog otpada u odnosu na miješani komunalni potvrđuju i podaci.
– U 2019. godini odvojeno je 51 posto otpada, što znači da taj dio nije završio u miješanom komunalnom otpadu. Prema tim podacima Koprivnica se nalazi na trećem mjestu u Republici Hrvatskoj prema stopi odvajanja – kazala je i napomenula da podaci Komunalca za 2020. godinu govore da je ta brojka u prošloj godini porasla na 55 posto.
Kaže da je najviše, prema težini, prikupljeno plastike i to 839 tona u prošloj godini, zatim slijede papir i karton sa 819 tona.
Ti se podaci, ističe Markić, odnose na sakupljanje na kućnome pragu i to u Koprivnici, prigradskim naseljima i općinama u kojima Komunalac sakuplja otpad pri čemu je riječ o 16.000 kućanstava, te na zelene otoke i u reciklažnom dvorištu Herešin.
– Uvijek može bolje pa je dobro podsjetiti što spada u koju kantu odnosno vreću. Što se tiče otpadnog papira koji se odvaja u plave kante i vreće, on podrazumijeva novinski papir, časopise, kataloge, uredski papir, bilježnice, papirnate vreće te drugi ambalažni papir kao i karton. Prljavi i zamašćeni papir se ne odlaže u spremnike za papir. Ne smiju se stavljati fotografije, plastificirani papir ni tetrapak. On se odvaja u plastiku, s time da ga je prije odlaganja potrebno isprati – objasnila je Markić.
Napomenula je da se u papir ubrajaju i čisti papirnati ručnici odnosno oni kojima se primjerice briše čisto mokro posuđe.
– Ako je papirnati ručnik mastan ili prljav onda on ide u miješani komunalni otpad. Isto je i s kutijama od pizza koje, ako su onečišćene ostacima sadržaja ili masnoće, tada se te kutije odlažu u miješani komunalni otpad jer takav materijal nije pogodan za preradu – istaknula je.
Markić je objasnila i što se sve odlaže odnosno što se ne smije odlagati u plastični otpad.
– U plastiku se odlaže sva plastična ambalaža, konkretno ambalaža od šampona, deterdženta, plastične boce i čepovi, kozmetika, plastični tanjuri, ambalaža od mliječnih proizvoda koja je isprana od sadržaja. U plastiku se ne odlaže aluminizirana ambalaža od grickalica, odnosno ona koja s unutarnje strane ima srebrni sloj, te ambalaža od sprejeva, boja i lakova. Ne odlažu se ni plastične igračke koje idu u glomazni otpad – kazala je Markić.
Uz to, u plastiku se ne odlažu pelene, ulošci ni inzulinske šprice, naglasila je Markić dodavši da u plastiku ne ide ni sva ambalaža od dostavljene hrane.
– Ako se radi o kutijama koje su neprozirne, odnosno ako su od materijala koji sliči stiroporu, takav materijal se ne može reciklirati i takva ambalaža se odlaže u miješani komunalni otpad. Ako se radi o ambalaži koja je prozirna, od mekane plastike, dovoljno je da se ispere i može se odložiti u plastični otpad – napomenula je.
Markić je objasnila i što se sve smije, odnosno ne smije odlagati u biorazgradivi otpad.
– U njega se smiju odlagati ostaci voća i povrća, ljuske od jajeta, pokošena trava, ostaci od biljaka iz vrtova, talog kave i čaja, slama, sijeno, piljevina te usitnjeno suho granje ili lišće. Veći drveni komadi se ne odlažu u biootpad baš kao ni i meso, kosti, izmet, pelene. Osim toga u biorazgradivi otpad ne smije se odlagati pepeo, jer ako nije pepeo dovoljno ohlađen može doći do zapaljenja sadržaja – objasnila je Markić, dodavši da se u biootpad ne smije odlagati ni korovi alergena, kao što je ambrozija.
