Članovi Građanske inicijative Selnica Podravska za danas prijepodne najavili su prosvjed na cesti Selnica Podravska – Mali Bukovec zbog iskapanja šljunka na eksploatacijskom polju Gornje grmlje.
Naime, tvrde da bi ovakvim činom njihovo mjesto postalo prašnjavo, bučno i sivo, bez budućnosti i sigurnosti za život mladih obitelji. Muči ih niz pitanja.
– Načelnik Općine Legrad Ivan Sabolić uvjetovao im je da zbog blizine mjesta i škole moraju prije početka iskopa napraviti ogradu oko eksploatacijskog polja, no oni su 28. rujna počeli kopati i voziti šljunak, a ograde nema. Isto tako načelnik im je uvjetovao da će dobiti pristupni put do šljunčare tek kad budu imali čitavo zemljište u svom vlasništvu – objasnili su.
Načelnik Ivan Sabolić rekao je Dravi.info da je na tom mjestu predviđeno iskapanje mineralnih sirovina.
– Prostornim planom je 2007. godine bilo predviđeno da se tamo napravi eksploatacijsko polje. Jedan mještanin počeo je s otkupljivanjem dijelova zemljišta i polako radio na tom projektu. No, za taj projekt osnovao je tvrtku Bednja, ali je tu tvrtku preprodao tvrtki Kaming i oni su krenuli u jednu vrstu eksploatacije. Tu je dosta problema koji bi se trebali riješiti prije samih radova – istaknuo je Sabolić.
Napomenuo je da tvrtka Kaming želi otkupiti zemljište koje još uvijek nije njihovo, a na kojem ljudi još uvijek siju poljoprivredne kulture i to im možda i život znači i ne slažu se s tim da na tom mjestu bude eksploatacijsko polje. S druge strane, Sabolić ističe da su mještani koji su već prodali svoje zemljište bili uvjereni da tu neće biti eksploatacijsko polje.
– Uvjetovali smo im da trebaju ograditi cijeli taj prostor, imati cijelo zemljište u svom vlasništvu i riješiti imovinsko-pravne odnose za dva pristupna puta s Općinom i Županijskom upravom za ceste, no oni to ni dan danas nisu odradili. Dok to sve ne odrade ne mogu ni jednu lopatu zapiknuti na tom mjestu – kazao je Sabolić.
Napomenuo je da su pozvali rudarsku inspekciju koja se nije htjela telefonski odazvati pa su pisanim putem tražili da u roku od tri dana izađu na teren i utvrde činjenično stanje.
– Najvažnija stvar koja nas sve zabrinjava je ta da je došlo do promjene toka rijeke Drave. Rijeka Drava skrenula je prema tom eksploatacijskom polju više od 100 metara i erodira se obala. Čini mi se da je ona sad došla do samog ruba eksploatacijskog polja i već bi ove zime, odnosno proljeća mogla ući u polje. Na taj način erodira obalu, pogotovo ako budu velike vode kao što smo imali tijekom ljeta. Time bi se ugrozilo i samo eksploatacijsko polje i budući nasip koji se tu planira graditi, a može doći i do ugroze samog naselja, pogotovo ako se iskopa eksploatacijsko polje – zaključio je Sabolić.
Naglasio je da je komunalni redar izašao na teren i naložio zaustavljanje radova, no tvrtka Kaming se na to oglušila.
– Vjerojatno smatraju da komunalni redar nije osoba koja može zaustaviti radove. Kazali su da oni ne vrše radove, nego samo ravnaju teren. Ali, ništa ne smiju činiti dok nisu ispoštovani svi uvjeti – istaknuo je načelnik.
Pokušali smo doznati stav tvrtke Kaming, no do zaključenja članka nisu se očitovali.
Podršku mještanima dao je i biolog Goran Šafarek
Poznato je da je Gornji tok rijeke Drave u Hrvatskoj u potpunosti izmijenjen izgradnjom hidroelektrana. Usporedno s kanalima hidroelektrana teče značajno smanjeni stari tok rijeke, no još uvijek sadrži značajne prirodne karakteristike. Ovdje nalazimo primjerice dabra i vidru koji su značajne vrste, ali i mnoge ostale. Ovdje dolazi crna roda, što je i dokaz kvalitete staništa.
Drava u ovom dijelu ima i mnoge koristi za čovjeka, tzv. usluge ekosustava poput pročišćavanja vode i retencija za poplave. Rijeka Drava zaštićena je i kao regionalni park, nalazi se u ekološkoj mreži NATURA 2000. Drava je važan dio područja Nature 2000 i kao POP i kao POVS kategorija, a podijeljena je u nekoliko cjelina: Dravske akumulacije, Gornji tok Drave, Srednji tok Drave i Donji tok Drave, Kopački rit i Dunav – Vukovar.
Uz tradicionalna zaštićena područja, kao i europsku ekološku mrežu, Drava je dio Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Radi se o kategoriji UNESCO-a (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu), iz programa “Čovjek i biosfera” (Man and Biosphere – MAB).
Projekt izgradnje šljunčare preblizu trenutnog korita rijeke za sobom donosi i veliki utjecaj na stari tok rijeke Drave. Prije svega, da bi se spriječilo erozija Drave prema šljunčari, postoji potreba za stabilizacijom obale, odnosno izgradnjom obaloutvrde. Time bi se uvelike narušio ne smao izuzetni krajolik, već i poremetila hidrodinamika rijeke Drave, pojačalo ukopavanje korita, uništavanje staništa za životinje i biljke te i uznemiravanje prirodnog svijeta. Kako stari tok ima i veliki turistički potencijal, ova bi regulacija Drave bila “trn u oku” predivnog prirodnog ambijenta. Stoga predlažem da se šljunčara ne izgradi na ovoj lokaciji.
