Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak u petak je stigao u Koprivnicu na otvorenje radnje svog prijatelja. Tom prilikom Capak je za Dravu.info prokomentirao trenutnu epidemiološku situaciju, stanje u Domu za starije i nemoćne osobe Koprivnica, proglašenje kraja epidemije, karantenizaciju cijele zemlje, drugi val koronavirusa, otkrio je čega ih je u Stožeru najviše bilo strah…
Epidemiološka situacija je povoljna, broj oboljelih je danima nula ili se pojavi tek pokoji slučaj, znači li to da Nacionalni stožer više nije u punom pogonu? Što se trenutno radi?
– Nacionalni stožer civilne zaštite je kontinuirano u pogonu, telefonom se čujemo svaki dan i to od sedam kad dobijemo prve rezultate s platforme o novooboljelima. Kontinuirano se čujemo i sve dogovaramo, ali nemamo više konferencije za novinare, što nam je malo olakšalo život, jer, moramo priznati, to nam je bilo malo naporno. Svi smo mi zaposleni na drugim radnim mjestima i drugim poslovima tako da nam je sad ova situacija malo olakšana, ali i dalje radimo, pratimo situaciju, izdajemo preporuke, komuniciramo s građanima na razne načine.
Iako izgleda da je borba protiv koronavirusa završila, je li tome tako?
Kad možemo očekivati proglašenje kraja epidemije? Koji se uvjeti moraju za to stvoriti?
– Borba protiv koronavirusa nije završila jer u svijetu u ovom trenutku imamo nešto više od sedam milijuna oboljelih, a pola od toga su aktivno oboljeli. Epidemija je još uvijek na svom vrhuncu i ne možemo govoriti o završetku pandemije. U Hrvatskoj je situacija relativno povoljna, već kontinuirano dva, tri tjedna imamo po nula ili jedan, maksimalno dva slučaja dnevno. Situacija je, dakle, povoljna, no to ne znači da kod nas nema cirkulacije virusa. Virus je i dalje prisutan, mi i dalje moramo nastaviti s mjerama. Popustili smo s čitavim nizom situacija, mislim da smo gotovo sve pustili da se vrati u takozvanu novu normalu pod novim epidemiološkim okvirom, ali taj jedan oprez i postavljanje prema virusu od naših građana je i dalje potrebno, jer samo zahvaljujući držanju protuepidemijskih mjera koje je Stožer propisao, a građani su ih održali, uspjeli smo dobiti ovakvu situaciju kakvu sada imamo. S time moramo nastaviti i dalje.
Znači li proglašenje kraja epidemije ujedno i ukidanje svih mjera?
– Samo proglašenje kraja epidemije ne znači ništa. To je čisto jedan administrativni potez koji je jedina dosad na svijetu napravila Slovenija. Virus je još uvijek prisutan u čitavom svijetu i mi i dalje moramo nastaviti s ovim najosnovnijim epidemiološkim mjerama, a to su higijena, dezinfekcija i fizička distanca.
Je li naš odgovor na epidemiju koronavirusa bio pomalo paničan, mogli bismo reći da su mjere zabrane okupljanja, rada trgovina, ustanova došle preko noći? Jesmo li dobro postupili ili smo morali virus pustiti u populaciju da bismo dobili veći postotak prokuženosti?
– Sve zemlje koje su pokušale s tim prokuženjem populacije, odnosno takozvanim imunitetom krda su vrlo brzo tu politiku napustile zato jer to generira ogroman broj oboljelih, umrlih, osjetljivih, vulnerabilnih ljudi. Mislim da smo mi napravili najbolje što smo mogli. Karakterizirali smo Hrvatsku sredinom trećeg mjeseca i uspjeli smo na vrijeme zaustaviti širenje epidemije i uspjeli smo postići da nemamo situaciju kakva je bila u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj i drugim zemljama, da masovno ljudi obolijevaju i umiru. Mi imamo taj jedan blagi broj oboljelih i broj smrtnih slučajeva i mislim da smo napravili odličan posao u tom smislu i sad trebamo s tim poslom nastaviti i dalje: s držanjem mjera i jednim oprezom naše populacije prema koronavirusnoj infekciji. Bitka nije završena, to je definitivno, i svi trebamo biti oprezni i boriti se i dalje protiv toga.
Vratite li se na početak pojave koronavirusa u Hrvatskoj, kakav ste scenarij tada imali u glavi? Je li vas u nekom trenutku bilo strah?
– Strah nas je bilo na početku, naravno, jer nismo znali puno o toj bolesti i imali smo strah od scenarija koji se dogodio u Italiji i drugim zemljama u Europi. Još i prije nego što je virus došao u Europu počeli smo se pripremati. Radili smo tu odgodu ulaska virusa u Hrvatsku i to tako da smo lovili sve one koji su unijeli virus u Hrvatsku i njihove kontakte i istovremeno pripremali zdravstveni sustav za scenarij kakav je imala Italija. Imali smo ogromne kapacitete za smještaj za blage slučajeve, za teže, za najteže, dakle respiracijski centar u Dubravi i u drugim našim županijskim i regionalnim bolnicama koji je bio pripremljen za najgori scenarij, ali srećom nismo ga doživjeli jer smo uspjeli spriječiti široko širenje korone u našu populaciju. Na taj način postigli smo situaciju kakvu imamo danas.
Što je s drugim valom – očekujete li ga, hoćete li postupanja biti jednako rigorozna kao u prvom valu?
– Teško je predvidjeti što će se i kako događati. Ako se virus ne promijeni i ako ne nestane, ako ljudi ostanu osjetljivi na koronavirus, drugi val je neminovan i on će se najvjerojatnije dogoditi u kasnu jesen ili u zimi. Mislim da nikad više neće biti potrebna potpuna karantenizacija nego da ćemo s jednim kontroliranim zatvaranjem onih segmenata aktivnosti koji su izvor zaraze ili najviše doprinose širenju infekcije, uspjeti spriječiti epidemiju i uspjeti držati virus pod kontrolom.
Koprivnica je nažalost postala grad slučaj, odnosno županija slučaj, ulaskom virusa u Dom za starije i nemoćne osobe Koprivnica. Je li se ovakav scenarij mogao spriječiti? Jesu li bili provedeni kakvi inspekcijski nadzori? Što je zaključeno?
– U cijelom svijetu su se događali slučajevi da virus uđe u zdravstveni sustav i da uđe u sustav domova za starije. Kod nas je to bilo u jednoj manjoj mjeri. U Koprivnici se dogodilo to da je virus ušao, ali mi smo cijelo vrijeme imali osjećaj da epidemiolozi u Koprivnici i djelatnici Doma i Opće bolnice “Dr. Tomislav Bardek”, jer virus je ušao i u bolnički sustav, drže situaciju pod kontrolom. Nismo smatrali da je potrebna bilo kakva panična reakcija, jer smo u svakom momentu znali odakle je virus došao, tko je bio izvor zaraze, tko se zarazio i na koji način, koji su ljudi stavljeni u samoizolaciju, dakle situacija je bila pod kontrolom. Nismo smatrali da ima razloga za bilo kakvu paničnu reakciju ili za dolazak nekakve inspekcije ili dodatnih epidemiologa iz centrale, jer smo cijelo vrijeme imali taj dojam da je situacija pod kontrolom i na kraju se to pokazalo kao točno, situacija je sad potpuno smirena, nema novooboljelih i da je sve OK.
