Iako danas obilježavamo Praznik rada, mnogi prvosvibanjski običaji u Koprivnici i Podravini, poput primjerice postavljanja ‘majuša’ na Novom Brežancu, ustvari su posvećeni proslavi proljeća i početku agrarne godine.
Vesna Peršić Kovač, etnologinja Muzeja grada Koprivnice, rekla je Dravi.info kako su svi proljetni blagdani, poput primjerice i Uskrsa, Jurjeva i Prvog maja, vezani uz neka pretkršćanska vjerovanja kada se početak godine proslavljao u vrijeme proljeća.
– Najpoznatiji prvosvibanjski običaj je postavljanje “majskog drva”, koje se u Podravini najčešće naziva “majuš”, a nosi i naziv “majban”. Radi se o velikoj grani, odnosno o mladom prolistalom stablu koje se u šumi posiječe i večer uoči Prvog maja dopremi na mjesto gdje se namjerava postaviti, to je najčešće na nekom raskrižju – rekla je Peršić Kovač.
Dodala je da se u Koprivnici taj običaj održao sve do danas na Novom Brežancu gdje se “majsko drvo” postavlja uz most preko potoka Koprivnica.
– Ukrasi se ukrasnim vrpcama, trakama raznobojnog papira, cvijećem, u nekim mjestima stavlja se hrana, a ponegdje stave i bocu s alkoholnim pićem pa kad se to “majsko drvo” učvrsti i postavi, organizira se natjecanje mladića koji se penju po njemu i onaj koji skine tu bocu, posebno je popularan među djevojkama – kazala je etnologinja i naglasila kako se “majsko drvo” postavlja u čast proljeću koje je stiglo i vjeruje se da ono ima apotropejsku ulogu, odnosno ulogu zaštite prirode, roda, uroda, svega onoga što je važno na gospodarstvu i na zemljoradnji.
Postavljanje “majuša”, ističe Peršić Kovač, nema nikakve veze s Praznikom rada.
Još jedan običaj koji se sačuvao u selima u okolici Koprivnice je ukrašavanje plota, odnosno drvene ograde.
– Noću uoči Prvog maja ukrašavao se plot zelenim granama. To najčešće rade mladići, koji ukrašavaju ulazna vrata u dvorište onim djevojkama prema kojima gaje određene simpatije. A znalo se dogoditi i da se djevojkama koje su se nekome jako zamjerile plot bude ukrašen koprivama. To je bio znak da njihovo ponašanje nije prihvatljivo – objasnila je.
Peršić Kovač kao još jednu zanimljivost u prvosvibanjskim običajima ističe onu koja se isto tako odnosi na noć uoči Prvog maja koju nazivaju “Valpurgina noć”.
– Za nju se vjeruje da je noć u kojoj vještice i coprnice imaju posebnu moć. Ona se smatra pogodnom za provođenje postupaka vezanih uz nadnaravno. Jedan od primjera je ukrašavanje vrata zelenilom koje se objašnjavalo potrebom obrane od coprnica koje kroz tako ukrašena vrata nisu mogle ući – napominje etnologinja.
Kao sponu tradicijskog i današnjeg proslavljanja Praznika rada, Peršić Kovač ističe odlazak u prirodu.
– U vrijeme između dva svjetska rata, a još se možda i naši roditelji sjećaju Praznika rada kao dana kad se vodilo djecu u prirodu. Odlazilo se u šumu, tamo su se organizirala druženja, sportske igre. Taj običaj je nekakva spona između onoga što se vjerovalo u narodu i proslavljanja Praznika rada – zaključila je etnologinja.
