Ponedjeljak, 25. studenoga 2024.

Draženka Vadla: Nećemo se tako lako moći opustiti i vratiti u normalu kao da virus nije postojao, morat ćemo naučiti živjeti s koronavirusom

Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije i članica županijskog Stožera civilne zaštite dr. Draženka Vadla objasnila je za Dravu.info koliko je koronavirus opasan virus, što je to lokalna transmisija, treba li u trgovinu ići s maskom i rukavicama, koji je posao epidemiologa i kada možemo očekivati smirivanje situacije s koronavirusom.

Jedan od zadataka epidemiologa u ovoj kriznoj situaciji je, kaže dr. Vadla, upozoravati sve da se pridržavaju svih općih mjera – distance, higijene, pranja ruku, ne grupiranja u zatvorenim i otvorenim prostorima, jer to je jedini način da se spriječi širenje kapljične infekcije i to je vrlo važna informacija koju ljudi moraju slušati i primjenjivati kako bi ostali zdravi.

– Imali smo niz poslova koji se mijenjaju kako se mijenja i tijek epidemije. Na početku smo bili odgovorni i zaduženi za one osobe koje su ulazile u Hrvatsku da ih stavljamo u samoizolaciju, nadziremo ih i pratimo njihovo stanje kroz 14 dana, a ako se pojave simptomi da ih po određenom protokolu uputimo u zdravstvenu ustanovu na testiranje – rekla je dr. Vadla.

No, tijekom razvoja epidemije njihova zadaća malo se promijenila jer je veliki broj osoba ulazio u Hrvatsku iz stranih država i taj nadzor nad samoizolacijom preuzela je opća praksa.

– Nama je pripao nadzor nad oboljelima, odnosno nadzor nad kontaktima oboljelih. Oboljeli se najčešće nalaze u bolničkom sektoru i vrlo je važno pronaći sve njihove kontakte odnosno koje su to osobe bile u bliskom, rizičnom kontaktu s oboljelima kako bi ih se stavilo pod nadzor u samoizolaciju kroz 14 dana, jer iz te se skupine opet mogu regrutirati pozitivni. Prije svega kontaktira se oboljela osoba. Do sada sve oboljele osobe koje smo kontaktirali uvijek su se mogle prisjetiti kontakata – nekad isti tren, a nekad zbog straha, odnosno stresne situacije javile su nam se kroz par sati s popisom onih koji su s njima bili u kontaktu od dana kad su se razboljeli, ali i 48 sati prije pojave simptoma – objašnjava ravnateljica.

Dodaje da tada temeljem tih informacija kontaktiraju navedene i u epidemiološkoj anketi, odnosno u razgovoru utvrde je li u tom kontaktu ostvaren rizičan kontakt. Ako je ostvaren rizični kontakt, dr. Vadla napominje da na temelju prikupljenih podataka odluče hoće li ih testirati, staviti u samoizolaciju i dalje ih prate.

Lokalna transmisija je nevidljiva i tiha, a jedina prevencija su opće mjere

Kao jedan od problema u borbi protiv ove epidemije, spominje se lokalna transmisija, a do koje je došlo u našoj županiji. Epidemiolozi i tu ulažu sve napore da pronađu oboljelu osobu i u većini slučajeva, napominje dr. Vadla, to su i uspjeli.

– Lokalna transmisija znači da nam se očito virus širi između ljudi, a da mi ne možemo točno reći tko je od koga točno obolio. Imamo asimptomatske vironoše, njima ništa nije, ali kada dođu u bliski kontakt s nekom osobom, dakle ako se ne pridržavaju mjera, onda mogu zaraziti tu osobu koja će i manifestno oboljeti. Tek tada otkrijemo da je netko bolestan. I kada tražimo unatrag tko je ta osoba, ponekad možemo pronaći i u većini slučajeva smo pronašli – imali smo praktički male kućne epidemije, ali za neke osobe koje su bile potpuno asimptomatske niti oni niti mi nismo mogli sigurno reći tko je osoba od koje su oboljeli. Tada govorimo o lokalnoj transmisiji koja je nevidljiva, koja je tiha, a postoji. Jedina mjera prevencije i borbe protiv lokalne transmisije su opće mjere – distanca, higijena, provjetravanje i ne se družiti – objašnjava.

Koronavirus je opasan jer je nov i ne zna se kako će se ponašati u populaciji

Kad je riječ o tome koliko je koronavirus opasan virus, dr. Vadla ističe da je prije svega opasan zato što je novi pa se ne znaju sve njegove performanse i kako će se ponašati u populaciji.

– Svakako je opasan za stariju populaciju ili za kronične bolesnike neovisno o dobi, jer nažalost lijeka protiv virusnih bolesti, pa tako ni protiv ovog virusa, nema. Imamo samo nekakvu suportivnu terapiju u bolničkom liječenju koja očito pomaže onima koji su ipak boljeg zdravstvenog stanja i čiji se organizam sam po sebi može izboriti da prevlada virus uz potporu bolničke skrbi. Ali, za one čiji organizam nije u stanju sam se izboriti, teške su bolesti i na kraju i smrtni ishodi – kaže ravnateljica.

Iako lijeka nema, radi se na razvoju cjepiva, no doktorica napominje da je to jedan proces, nešto što se ne može dogoditi preko noći, već su potrebni mjeseci pa i godina dana da se cjepivo uspostavi, da se naprave svi klinički pokusi i da može biti sigurno za primjenu u široj populaciji.

Snimio Marko Posavec.
Virusi mogu vrlo brzo mutirati pa se i protiv gripe cijepimo svake godine jer se virus stalno mijenja

Što se tiče toga može li osoba koja je preboljela koronavirus ponovo oboljeti, dr. Vadla kaže da je tu još uvijek puno nepoznanica.

– Na sve virusne bolesti javlja se specifični imunitet, ali problem je taj što virusi mogu vrlo brzo mutirati i određene sekvence mogu se mijenjati. Primjerice kod virusa gripe mi se moramo cijepiti svake godine zato što se on stalno mijenja. Imamo određenu bazu imuniteta, ali upravo zbog promjena se može desiti da se opet zarazimo malo promijenjenim virusom gripe. A, ako će se to desiti i kod koronavirusa, onda ćemo stalno imati nekakvu promjenu virusa i opet nećemo imati sto posto imuniteta, možda nekakvu bazu. To još uvijek ne znamo, vrijeme će pokazati kako će se ponašati virus – objašnjava.

Testiranje asimptomatskih osoba tek nakon što se dogodi prirodni rasap virusa

Bilo je najava da će se provesti testiranje većeg broja ljudi kako bi se zapravo detektirale zaražene osobe bez simptoma. Dr. Vadla uvjerena je da će se provoditi studija na nacionalnom nivou, no napominje da za tako nešto treba proći neko vrijeme.

– Očekujem da se mlađa populacija možda i puno više prokuži nego što to mi sad znamo. Ti testovi imaju smisla raditi se kad prođe jedan tijek epidemije, da dozvolimo i nekakav prirodni rasap virusa. Ono što je zdravstvenom sustavu vrlo važno, je da se taj prirodni rasap virusa ne desi naglo i da ne dođe do najugroženijih skupina, jer onda dolazi do velikog broja oboljelih, a onda je moguć i kolaps zdravstvenog sustava što smo imali prilike vidjeti u nekim drugim zemljama. Mislim da smo mi tu napravili dosta dobar posao, da smo usporili taj tijek epidemije i da ga na neki način kontroliramo, a zapravo vrlo jednostavnim mjerama koje treba primjenjivati – ističe.

Vrlo brzo doći će zimsko vrijeme u kojem buknu kapljične infekcije

Napominje da je jako teško reći kada možemo očekivati smirivanje situacije.

– Svi se nadamo da će možda i ovo lijepo vrijeme utjecati na virus da se na neki način primiri, jer teško je reći da će nestati. Stvarno se nadam da smo u nekakvom silaznom trendu i zbog vremenskih prilika, ali i zbog svih mjera koje smo poduzimali, ali ne možemo biti potpuno sigurni, ne možemo se nikako opustiti, jer i ti mjeseci će brzo proći i doći će jesen i zimsko vrijeme kada sve kapljične infekcije na neki način buknu, kad se mi opet zatvaramo u naše prostore zbog hladnoće. Moramo biti stalno na oprezu, mislim da se nećemo moći tako lako opustiti i opet krenuti u normalu kao da ga nije bilo, nego da ćemo morati naučiti živjeti s koronavirusom – zaključila je dr. Vadla.

U zatvorenom prostoru s puno ljudi uputno je nositi masku

Podijeljena su mišljenja kada je u pitanju nošenje zaštitnih maski i rukavica. Dr. Vadla napominje da je uputa dosad uvijek bila da ako je zdrava osoba na friškom zraku, sama, bez doticaja s drugim ljudima, ne treba nikakva zaštita.

– Ako idemo u bilo kakvu manipulaciju s oboljelom osobom ili s osobom kod koje se sumnja na infekciju, svakako trebamo koristiti standardnu opremu, pogotovo liječnici, medicinske sestre i ostalo osoblje i oni to znaju. Isto je i ako imamo u kući osobu u samoizolaciji ili osobu koja je pozitivna, ali se iz bolničkog sustava vratila na kućno liječenje – ističe dr. Vadla.

Kaže kako ukućani prije svega moraju imati distancu, pojačanu higijenu prostora i osobnu higijenu, svakako provjetravati prostor u kojem se osoba nalazi. Dodaje da bi ta osoba trebala bi biti u izdvojenom prostoru, a ako se ulazi u prostor te osobe onda je uputno i da zdravi ukućani stave masku, ali i ta osoba. Pritom, ako se radi bilo kakva manipulacija oko te osobe, odnosno ako joj se pruža pomoć, dr. Vadla napominje da je potrebno staviti i rukavice.

– U nekakvom socijalnom kontaktu u trgovinama, najvažnije nam je da pokušamo držati distancu, nemojmo dirati stvari ako nam ne trebaju, nego ono što nam treba stavimo u našu košaricu. Ako je zatvoreni prostor s puno ljudi, ako ljudi više izlaze van, više idu u trgovine, onda je čak uputno staviti masku, a kad se izađe u otvoreni prostor, na friški zrak, kad ste sami slobodno skinite masku i neće biti nikakvih problema. Uvijek je preporuka ako ste u nekakvom kontaktu u zatvorenom prostoru, ne znate kakvi su ljudi oko vas, a ni oni sami ne moraju znati jesu li nosioci virusa ili ne, stavite masku. Dokazano je, a i mi smo u našoj županiji otkrili osobe slučajnim probirom koje su nosioci virusa, a da nisu imali nikakvih smetnji. Isto tako, nisu znali s kime su nekad bili u kontaktu da su dobili virus – zaključila je dr. Vadla.

Slušaj uživo
zatvori