Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer – dan prije Božića kada se pripremamo za rođenje Isusa Krista. Badnjak je svoje ime dobio od riječi bdjeti kada su svi ukućani čekali Isusovo rođenje okupljeni oko drva badnjaka i ognjišta.
Uz Badnjak se vežu mnogi tradicijski običaji kojima je svrha želja za blagostanjem, dobrim urodom, napretkom i zdravljem. Na Badnjak su se nekada uređivali kuća, dvorište pa čak i staje kako bi svi dočekali novorođenog Isusa spremni.
Osim pripreme za Božić, Badnjak je i dan zajedništva. Okuplja se obitelj i tradicionalno se kiti božićno drvce. Zajedništvo se ogleda i u obiteljskom odlasku na polnoćku – jednu od najsvečanijih misa u godini na kojoj se uz molitvu i pjesmu slavi rođenje Isusa Krista.
Božić je dan Kristova rođenja. Vjernici ga slave odlaskom na svete mise, okupljanjem. Prema običaju priprema se i bogat obiteljski ručak. Božić se čestita rodbini i prijateljima uz razmjenu poklona. U hrvatskoj tradiciji Djeda Božićnjaka ili Djeda Mraza kao darivatelja zamijenio je mali Isus koji poklone stavlja ispod okićenog božićnog drvca.
No, ponekada zaboravimo prave i istinske vrijednosti koje nam Božić donosi.
– No sve ono blještavilo, lampice, miris cimeta, kolača i kuhanog vina – sve je to lijepo, no to je izvanjsko. Ako se Božić, Isus ne rađa u našemu srcu, onda će sve to biti kao mjehur od sapunice – kad-tad će se raspuknuti. No, ako smo očistili svoje srce, ako smo učinili neko dobro djelo, bili milosrdni, ako smo nekome karitativno pomogli – tada će se Božić roditi u nama, bit ćemo ispunjeni i mi i cijela naša obitelj. Iz nas će izlaziti radost, pa će ljudi htjeti biti oko nas. Upravo je to važno za današnji svijet jer se ljudi previše zatvaraju i samuju. A trebamo se radovati i živjeti i slaviti zajedno, jedni s drugima – podsjeća župnik Župe sv. Leopolda Mandića u Koprivnici, vlč. Dominik Vukalović.
