Robertina Zdjelar, članica Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije, ispred Nezavisne liste Željka Lackovića, predstavlja projekt e-Uključivost 54+ koji se provodi od rujna 2019. godine.
U projektu surađuju umirovljenici, neprofitne organizacije koje zastupaju interese umirovljenika i ustanove za obrazovanje odraslih. U suštini, radi se o radionicama za razvoj i unapređenje vještina korištenja internetom osoba koje su starije od 54 godine i koje više nisu aktivne na tržištu radne snage.
Radionica se sastoji od 10 sati aktivnog korištenja interneta. Na početku se polaznici upoznaju s osnovnim pojmovima kako bi lakše mogli sudjelovati na radionici. Ključne teme u edukaciji su korištenje elektroničke pošte kao suvremenog sredstva komunikacije te pretraživanje informacija na internetu.
Kada je riječ o značenju pojmova, treba reći što je e-Uključivost?
Eurostat u metodološkom opisu istraživanja e-Uključivost (e-Inclusion) definira kao mogućnost da svatko sudjeluje u informacijskom društvu za što su mu potrebne vještine koje zovemo digitalna pismenost.
Joint Research Centre kao radno tijelo Europske Komisije izdao je Radni okvir za digitalne kompetencije građana (The Digital Competence Framework for Citizens, inačica DigComp 2.1), prema kojem digitalna pismenost podrazumijeva pet ključnih kompetencija: informacijsku i podatkovnu; komunikacijsku i sposobnost suradnje, sposobnost kreiranja sadržaja, sigurnost i sposobnost rješavanja problema.
Zašto je ovaj projekt važan?
Društveni problem koji se želi otpočeti rješavati ovim projektom višedimenzionalan je i multidisciplinaran. Tijekom višegodišnjeg istraživanja vezano uz temu e-Uključivosti 54+ objavila sam velik broj znanstvenih radova koje sam prezentirala na brojnim međunarodnim konferencijama u Europskim zemljama te u Maroku (Afrika). Svaki od tih radova s drugačijeg aspekta promatra ovo društveno pitanje. Interes organizatora konferencija i prihvaćenost teme govori da je tema aktualna i da ukazuje na postojanje društvenog problema. Jedan dio istraživanja bio je vezan uz obradu sekundarnih podataka iz izvora EUROSTAT (služba Europske Komisije koja vodi službene europske statistike). Podaci u e-society bazi podataka koji se odnose na istraživanja 2017. i 2018. godine još uvijek ukazuju na nisku razinu korištenja računala i interneta u dijelu populacije građana starijih od 54 godine. Važno je napomenuti da je uzorak pri istraživanjima koja provodi Eurostat stratificiran. Istaknula bih podatak da u Republici Hrvatskoj u 2017. godini 61% ispitanika umirovljenika i drugih neaktivnih nikada nije koristilo računalo, 57% ispitanika koji su u dobi od 55 do 74 godine starosti nikada nije koristilo računalo. Također prema istom izvoru, u Republici Hrvatskoj u 2018. godini 51% ispitanih umirovljenika i drugih neaktivnih nikada nije koristilo internet, a kada se pak gleda po dobi onda 47% ispitanika koji su u dobi od 55 do 74 godine starosti nikada nije koristilo internet.
Što se tiče istraživanja u samoj Republici Hrvatskoj i podataka vezanih za Hrvatsku, gledano regionalno, moram reći da službene statistike datiraju iz 2011. godine kada su u Popisu stanovništva prikupljani podaci na ukupnoj populaciji. Prikupljeni podaci se odnose na samoprocjenu osobnih vještina korištenja alatima za obradu teksta, tabličnim izračunima, elektroničkom poštom i internetom. Podaci koji se odnose na promatranu dobnu skupinu 54+ izgledaju kao što je navedeno u tablici niže.
Naravno, svjesna sam činjenice da se u periodu od 2011. godine do danas dosta toga promijenilo, da broj korisnika mobilne telefonije raste i da korištenje pametnih telefona svakim danom postaje sve više naša stvarnost, međutim, i nadalje sam motivirana baviti se ovom temom jer podaci EUROSTATa još uvijek ukazuju na nisku razinu e-Uključivosti za populaciju o kojoj je ovdje riječ.
Ukratko ovaj projekt je važan jer se njime, u našoj sredini, žele stvoriti uvjeti i pozitivno okruženje koji će poticati osobe starije od 54 godine da razviju i poboljšaju svoje digitalne vještine te time stvore preduvjet za osobnu e-Uključivost. Treba reći da nije digitalna vještina samo korištenje društvenih mreža. Digitalne usluge podrazumijevaju za svakodnevni život mnogo važnije usluge poput e-zdravstva, e-bankarstva, e-kupovine i slično pa bi i u tom dijelu trebalo poraditi na osnaživanju digitalnih vještina svekolike populacije, a posebno one u dobi od 54 godine i više.
Na koji način je projekt financiran?
Neprofitna organizacija koja zastupa interese umirovljenika aplicirala je na javne pozive za financiranje programa i projekata koje provode udruge, a koji su od općeg interesa u lokalnoj sredini. Projekt je financiran iz donacija, zbog čega se ovim putem zahvaljujem svim donatorima koji su prepoznali korisnost projekta i pomogli u njegovoj realizaciji.
Koji je to opći interes?
Društvena i ekonomska korist koju se može postići ovim projektom višestruka je. Krenimo od činjenice da je zastupljenost građana 54+ u ukupnoj populaciji sve veća. Demografsko starenje nacija globalni je problem, a u prilog toj tvrdnji ide i podatak da je 2017. godine oko 25% stanovništva Europske Unije bilo starije od 60 godine. Projekcije su da će do 2050. godine oko 35% stanovništva biti starije od 60 godina. Ako je udio spomenute populacije tako visok i ako velik dio te populacije ne koristi računala i internet, postavlja se pitanje bi li digitalna transformacija mogla polučiti rezultate i postići svoju ekonomsku opravdanost u očekivanoj mjeri? Digitalnu transformaciju možemo promatrati i s perspektive pojedinca. Pretvorbom usluga i roba iz oblika kakav je danas poznat u njihovu elektroničku inačicu stvara se novo okruženje u kojem će se pojedinac teško snalaziti i biti samostalan, ako nema razvijene digitalne vještine. Što vrijedi dostupnost usluge ili robe ako ju nismo u mogućnosti konzumirati kad nam je potrebno?! Kao članica Županijske skupštine u svojem višegodišnjem programu rada obvezala sam se raditi na stvaranju uvjeta za e-Uključivost. Ovim putem želim osvijestiti javnost o problemu, populaciju 54+ o prilikama koje imaju za stjecanje i razvoj osobnih digitalnih vještina, a gospodarske subjekte i javnu upravu potaknuti da se aktivno uključe u ovaj projekt kako bi se stvorila pozitivna klima u kojoj će populacija kojoj se trebamo dodatno posvetiti prepoznati potencijale digitalnih usluga pa će se stvoriti i potreba za konzumacijom takvog oblika usluga s njihove strane.
Tablica 1. % broja stanovnika starijih od 54 godine koji se ne znaju služiti programskim alatima i internetom na području RH, prema Popisu stanovništva 2011. godine:
| Županija | Postotak broja stanovnika koji se ne znaju služiti niže navedenim | |||
| Obrada teksta | Tablični izračuni | Korištenje elektroničkom poštom | Korištenje internetom | |
| Zagrebačka | 85,52 | 88,74 | 85,65 | 83,39 |
| Krapinsko-zagorska | 91,25 | 93,54 | 92,031 | 90,45 |
| Sisačko-moslavačka | 89,12 | 91,51 | 89,54 | 87,52 |
| Karlovačka | 88,05 | 90,93 | 89,12 | 87,07 |
| Varaždinska | 87,97 | 91,24 | 89,00 | 86,98 |
| Koprivničko-križevačka | 89,08 | 92,02 | 90,24 | 88,49 |
| Bjelovarsko-bilogorska | 90,32 | 92,94 | 91,04 | 89,38 |
| Primorsko-goranska | 77,15 | 82,63 | 77,45 | 74,66 |
| Ličko-senjska | 90,75 | 92,64 | 90,97 | 89,58 |
| Virovitičko-podravska | 91,41 | 93,77 | 92,24 | 90,59 |
| Požeško-slavonska | 91,00 | 93,27 | 91,90 | 90,30 |
| Brodsko-posavska | 90,17 | 92,87 | 90,91 | 89,00 |
| Zadarska | 85,25 | 88,86 | 84,87 | 82,77 |
| Osječko-baranjska | 86,97 | 89,70 | 87,60 | 85,56 |
| Šibensko-kninska | 87,48 | 90,26 | 87,36 | 85,16 |
| Vukovarsko-srijemska | 90,47 | 92,82 | 90,98 | 88,89 |
| Splitsko-dalmatinska | 82,66 | 85,845 | 82,38 | 79,56 |
| Istarska | 80,25 | 84,13 | 79,92 | 77,37 |
| Dubrovačko-neretvanska | 81,24 | 84,92 | 80,04 | 77,28 |
| Međimurska | 88,71 | 91,86 | 89,89 | 87,60 |
| Grad Zagreb | 72,364 | 78,47 | 72,38 | 69,67 |
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske., 2011. godina
Zašto su važne digitalne vještine? Što digitalne usluge čini korisnima i poželjnim za korištenje?
Vrijeme u kojem živimo već je prilično zahvaćeno valom digitalne transformacije. Treba reći da je to proces kod kojeg ne postoji opcija „vratiti se unazad“. Svaki pokušaj prilagodbe trebao bi biti podržan od strane okruženja u kojem pojedinac svakodnevno funkcionira. Svaka prilika koja se za to nudi trebala bi biti prihvaćena, s ciljem da se sve dostupne digitalne usluge koriste u trenutku kada su nam one potrebne.
Digitalne usluge trebale bi korisnicima osigurati komociju, jer su dostupne 24 sata, jer su dostupne s bilo kojeg mjesta na kojem se ima pristup internetu i jer ih se može koristiti na siguran način, bez gubitka vremena i čekanja u redu. S druge strane, te osobine elektroničkih usluga imaju važnost i za one koji ih nude. Gospodarski subjekti bilo koje djelatnosti kao i javna uprava ulažu značajna sredstva u razvoj i održavanje digitalnih usluga, pa su stoga i očekivanja od istih velika. Znamo da je bankarstvo bila djelatnost koja je među prvima počela nuditi digitalne usluge koje zovemo e-banking. Treba reći da populacija 54+ još uvijek ima averziju prema tom obliku usluga – što iz straha od gubitka sredstava na računu, što iz nepovjerenja, što radi toga jer je još uvijek dostupan i uobičajeni oblik pružanja usluge putem šaltera u bankama, kojeg su korisnici spremni i više platiti za naknadu samo da ne bi trebali mijenjati navike.
Danas je sve usluge, koje pruža javna administracija, zdravstvene ustanove, knjižnice, ustanove u kulturi, trgovine, komunalna poduzeća i tako dalje, moguće koristiti u digitalnom obliku. Ako neke još i nisu digitalizirane, u skorije vrijeme, npr. u narednih nekoliko godina, će biti. Transformacija usluga u digitalnu inačicu za gospodarstvo daje mnoge efekte, a osim onih koje sam spomenula kod benefita za korisnike odnosno građanstvo možemo reći da se poslovanje značajno ubrzava (promjene u poslovnim procesima), da se značajnije mijenja obim poslovnih događaja samom činjenicom da su usluge dostupne 24 sata s bilo kojeg mjesta koje ima pristup internetu te su dostupne većem broju korisnika.
Zašto je odabrana populacija 54+ i umirovljenici?
Osim globalnog trenda nazvanog digitalna transformacija društva i ekonomije postoji i globalni problem starenja nacija. Taj problem sa sobom nosi dodatne probleme (npr. teža dostupnost javnih zgrada jer nema liftova, a građani treće životne dobi nerijetko imaju problem sa lokomotornim sustavom) koji iziskuju ljudske, materijalne i financijske resurse kako bi se barem donekle anulirali problemi. Životni vijek se produljuje uslijed poboljšanja uvjeta života i kvalitete života. Umirovljenici i sve druge osobe starije od 54 godine koje nisu aktivne na tržištu radne snage su na neki način izolirane od okruženja u kojem bi bili potaknuti ili pak prisiljeni stjecati i razvijati osobne digitalne vještine. Upravo ta činjenica bila je pokretač da se ovako osmišljenim projektom otpočne stvarati pozitivno i poticajno okruženje u kojem bi ih se potaknulo na promjenu.
Kako se dostignućima koja se uvode u svakodnevna čovjekovo okruženje digitalnom transformacijom može riješiti barem neke probleme koji su posljedica starenja?
Dostupnost digitalnih usluga i vještina služenja istima olakšavaju probleme koje imaju osobe treće životne dobi glede lokomotornih poteškoća i problema mobilnosti (vožnja automobila, otežan ulaz u poslovne zgrade, dugotrajno čekanje u redu), usamljenost, izoliranost od javnih događanja i informacije o istima, nedovoljna uključenost i razmjena životnih iskustava sa okolinom, otežana komunikacija, jer telefon više nije primarno sredstvo komunikacije već je to razmjena pisanih poruka, fotografija, videa, zvuka. Mnogi građani u spomenutoj populaciji žive sami, a mlađi članovi obitelji žive u drugim mjestima u RH ili čak nerijetko u drugim zemljama. U takvim slučajevima komunikacija i vizualni kontakt putem interneta sa članovima obitelji može značiti puno osobama koje su starije dobi, a žive sami u kućanstvu.
Prednost ovog projekta je u tome što se aktivnosti provode prema standardu za sve građane, njime nije osigurana samo edukacija već i trajna podrška za korištenje suvremene informacijsko komunikacijske tehnologije. Takva podrška je neophodna jer se tehnologija, usluge i servisi razvijaju velikom brzinom i znanje stalno treba održavati, nadograđivati te razvijati vještine kako bismo bili u korak s vremenom.
Zadaća je svih dionika da stvore pozitivno okruženje u kojem će građani, koji to žele, moći steći digitalne vještine i prilagoditi se digitalnom okruženju u kojem žive.
Radionice će se nastaviti provoditi i dalje. Osnovna ideja je da se tijekom godine u svakom mjesecu održi po jedna radionica u trajanju od 10 sati, o čemu će se informacije moći pratiti putem neprofitnih organizacija koje zastupaju interese umirovljenika i osoba 54+ i u Pučkom otvorenom učilištu Koprivnica. Pozivam sve građanke i građane koji žele raditi na razvoju osobnih digitalnih vještina neka se uključe, neka prihvate izazov. Kada jednom postanu dio digitalnog društva i za njih same i za društveno će se mnoge stvari promijeniti, no, o tome nekom drugom prilikom.
Kao članica Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije apeliram na donositelje javnih politika da se e-Uključivost 54+ prepozna kao značajno društveno pitanje te da se u narednom višegodišnjem planskom razdoblju osmisle konkretne i kontinuirane aktivnosti koje će doprinijeti većoj e-Uključivosti osoba koje su starije od 54 godine, a koje nemaju potrebne digitalne vještine.
