Novo izdanje TEDxKoprivnicaLibrary konferencije, održano u subotu, 19. listopada u koprivničkoj Knjižnici i čitaonici Fran Galović, bilo je drukčije nego sva dosadašnja. Ovoga puta organizirano je u suradnji s Regionalnom energetskom agencijom Sjever te, naravno, bilo je tu četvero novih govornika koji su došli inspirirati, educirati i potaknuti na razmišljanje. Svi su oni bili objedinjeni pod jednom temom – “Energetski izazovi”.
Osvrt napisao Sanjin Bojić
Tako su stručnjaci, svaki u svom području, koprivničkoj publici približili razne izazove današnjice, fokusirane na ekologiju, održivost, klimu, obnovljive izvore energije, tehnologiju, ekološku arhitekturu i druga područja ljudskog djelovanja koja, izravno ili neizravno, utječu i na to hoćemo li kao vrsta dovoljno dugo preživjeti da dočekamo iduću TEDx konferenciju.
Aktivist Toni Vidan govorio je šansama za razvoj Hrvatske u energetskoj tranziciji. Kako on tvrdi, svijet je u radikalnoj promjeni energetskog i transportnog sektora.
– Pad cijene energije iz obnovljivih izvora poput vjetra, sunca i biomase olakšat će tranziciju. Nema financijskih barijera za masovno investiranje u obnovljive izvore, one su samo političke – rekao je Vidan. Što se nas tiče, Vidan je umjereno optimističan; proizvodimo oko 43 posto električne energije iz obnovljivih izvora, što je malo u odnosu na resurse koje imamo, a publici u knjižnici predstavio je ideje poput agrosolara, prerade vozila u električna te solarizacije Hrvatske toplinskim kolektorima do 2030. godine kao moguće korake u bolju budućnost.
Kako bi izgledali gradovi budućnosti u kojima bi takva energetska tranzicija zaživjela punim plućima? To je ono što zanima Roberta Pašička. On smatra da je za velike promjene potrebna jedna generacija, odnosno oko 20 godina.
– Toliko će nam možda trebati za tranziciju, ali možemo početi sada. Možemo posaditi sjeme za budućnost – vjeruje Pašičko. Sjeme se u Hrvatskoj već počelo saditi, sudeći prema primjerima koje je istaknuo, poput zagrebačkih urbanih vrtova, otoka Zlarina koji je izbacio svu plastiku, ali i Križevaca, koji imaju prvu sunčanu elektranu koju su financirali građani.
Arhitektica Marina Zajec doslovno je stvorila vlastiti dom na principima održive gradnje. Svoju kuću projektirala je i izgradila na principima ekološke arhitekture te ju je napravila od drveta i izolirala balama slame.
– Ekološka arhitektura je lokalna, utemeljena na tradiciji, a opet suvremena. Prirodna je, zdrava i zdravorazumska, socijalno osjetljiva, prostorno raskošna, a opet skromna – prezentirala je Marina Zajec. Uz brojne druge primjere ekološke arhitekture, poput parkova, trgova i rekonstrukcija kuća, istaknula je i moderni paradoks urbanog poimanja energetike.
– Svi smo upoznati s energetskim razredima. Ali, je li doista stara kamena kuća energetskog razreda G manje “zelena” od staklenog nebodera u pustinji najvišeg energetskog razreda – pita se ona, a pitala se i publika na TEDx-u.
Damir Medved ima odgovor na to zašto su tijekom povijesti propadale civilizacije, a zašto bi mogla i naša.
– Sve su propadale zbog kompleksnosti procesa i tehnologije, koja je u jednom trenutku prestala donositi korist. Mezopotamija je propala kada su prestali koristiti resurse u okruženju i dovlačili ih iz sve udaljenijih krajeva. Tako i mi danas ovisimo o stvarima izdaleka, za koje ne znamo ni kako funkcioniraju – slikovito je predočio okupljenima Medved.
Tako je predstavio i alternative fosilnim gorivima koje se ne spominju toliko često. Primjerice, smatra da umjesto litijskih baterija u električnim automobilima možemo koristiti vodik, za što u Hrvatskoj zapravo i imamo preduvjete, a ekološki je mnogo prihvatljiviji od proizvodnje baterija, zaključuje Medved.
Ono što je pak publika mogla zaključiti nakon četiri vrhunska govornika je da je i ovaj TEDxKoprivnicaLibrary bio pun pogodak, a ako se držimo onoga što su nam stručnjaci na njemu rekli, i u Hrvatskoj ima nade da ne uništimo planetu do idućeg.
