Izaslanstvo Koprivničko-križevačke županije predvođeno županom Darkom Korenom i zamjenikom župana Darkom Sobotom od 12. do 14. rujna boravi na 8. Forumu poljskih i hrvatskih regija, međunarodnom susretu predstavnika regionalne vlasti u poljskom gradu Zielona Góra na kojem sudionici kroz brojne panele i diskusije razmijenjuju iskustva i poglede o budućnosti europskih regija.
Forum je otvoren jučer, u četvrtak 12. rujna, prigodnim govorima maršalice Lubuškog vojvodstva ujedno i članice Predsjedništva Saveza vojvodstava Republike Poljske Elżbiete Anne Polak, potpredsjednika Odbora za lokalnu samoupravu i regionalnu politiku u Sejmu Jaceka Protasa te veleposlanika Republike Hrvatske Tomislava Vidoševića i predsjednika Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninskog župana Gorana Pauka.
Predsjednik HZŽ je u ime predstavnika hrvatskih županija zahvalio na gostoprimstvu te naglasio kako poljske i hrvatske regije godinama surađuju te razmjenom iskustva pružaju primjer drugim zemljama Europske unije. Nakon svečanog otvorenja, uslijedili su paneli o budućnosti kohezijske politike, digitalizaciji javne uprave te javno-privatnom partnerstvu na kojem je župan Koren predstavio iskustva Koprivničko-križevačke županije na primjeru projekta koprivničke Gimnazije Fran Galović.
Župan je sudionicima panela izložio prednosti i nedostatke projekta nastalog u suradnji Županije, Grada Koprivnice i Vlade Republike Hrvatske, naglasivši orijentaciju Županije prema podizanju kvalitete i uspješnosti obrazovanja u čemu je Koprivničko-križevačka županija u samom hrvatskom vrhu s obzirom da je u proteklih sedam godina uložila preko 55 milijuna kuna vlastitih proračunskih sredstava kroz različite infrastrukturne projekte. Dodao je kako model JPP-a donosi niz prednosti kako za javni tako i za privatni sektor, ali i rizike te kako je krajnji cilj javno privatnog vlasništva povrat javnog dobra u javnu domenu, ali i zaštita javnog interesa u svakom trenutku provođenja projekta.
Što se tiče segmenta u kojem JPP može najbolje funkcionirati, dodao je župan, a s obzirom da trenutnim operativnim programima u ovom proračunskom razdoblju nisu na raspolaganju europska sredstva za izgradnju obrazovne infrastrukture JPP je prihvatljiv i jedini moguć model financiranja u području obrazovanja uključujući sufinanciranje države od 55 posto.
– JPP se ne može usporediti s drugim modelima financiranja, ali u trenutku kad postoji potreba za investiranjem u javni sektor te imate želju i potrebu, a nemate financijskih sredstava JPP postaje prihvatljiv model. Koprivničko-križevačka županija je ovaj model koristila isključivo u segmentu obrazovanja, a valja podsjetiti da 2006. godine kad smo krenuli u realizaciju gradnje koprivničke Gimnazije, Hrvatska nije bila članica EU i nismo mogli koristiti europska sredstva – naglasio je župan tijekom rasprave.
Župan je zaključno kazao kako je provedba projekata po ovom modelu složen i skup proces te kako je prije potrebno provesti analizu da li je primjena ovog modela opravdana.
– Ukoliko će uključivanje privatnog partnera doprinijeti podizanju razine kvalitete javne usluge, smanjiti potencijalne rizike i troškove same izvedbe, primjena ovog modela može se smatrati opravdanom, no treba ipak kazati kako JPP nije najbolji model već se primjenjuje u situacijama kad nema drugog izbora te je još uvijek bolji od kreditnog zaduženja – zaključio je župan.
Panel raspravom moderirao je Rafał Cieślak s Pravnog fakulteta Varšavskog sveučilišta, a prisustvovali su i predsjednik Odbora za infrastrukturu, regionalnu politiku i okoliš Saveza vojvodstava Republike Poljske Wojciech Jankowiak, član Skupštine Lubuškog vojvodstva Tadeusz Jędrzejczak te zamjenik župana Varaždinske županije Tomislav Paljak.
Forum se nastavlja i danas kada će sudionici raspravljati o gospodarskim kretanjima i aktualnim trendovima u sklopu panela Inovacije u gospodarstvu nakon čega će se održati završni sastanak sa zaključcima Foruma.
Na Forumu uz Koprivničko-križevačku županiju, sudjeluju i župani te zamjenici Šibensko-kninske,Virovitičko-podravske,Vukovarsko-srijemske,Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Međimurske, Istarske, Varaždinske, Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Zadarske, Krapinsko-zagorske te Zagrebačke županije.
Izvor: Koprivničko-križevačka županija.
