Koprivnička gimnazijalka i državna prvakinja u astronomiji Marta Kunštić vratila se s Međunarodne olimpijade iz astronomije i astrofizike, održane u susjednoj Mađarskoj.
Marta je tamo bila kao članica hrvatskog tima u kojem su još bili Neva Dobrić, David Mate Vnuk, Bernard Faulend i Martin Belamarić. Najbolji uspjeh – pohvalu – ostvario je Bernard Faulend, a David Mate Vnuk u timskom dijelu natjecanja – kvizu o svemiru, sa svojom ekipom iz različitih država osvojio je drugo mjesto.
– Glavni cilj je bio natjecati se i vidjeti tko je najbolji u astronomiji i astrofizici, ali za mene je osobno bilo najbitnije steći iskustvo i upoznati ljude sa sličnim interesima iz različitih krajeva svijeta – rekla je Marta za Dravu.info.
U Mađarskoj se družila s ljudima iz svih krajeva svijeta, točnije iz 46 zemalja. Na 13. Međunarodnoj olimpijadi iz astronomije i astrofizike sudjelovalo je između 250 i 300 ljudi.
– Ove smo godine imali “klasičan” rezultat za hrvatski tim na ovoj olimpijadi: Bernard iz MIOC-a je dobio pohvalu. To je poput četvrte medalje. Stvar je u tome da je na ovoj olimpijadi puno teže dobiti medalju nego na ostalim olimpijadama znanja iz jednostavnog razloga jer se nagrađuje puno manji postotak učenika. Tako je bilo oduvijek, pokušavaju poraditi na tome i osmisliti novi sustav u kojem će više učenika biti nagrađeno da bude sličnije ostalim olimpijadama znanja, no zasad je još relativno strogo. Nije da smo mi nešto posebno loši nego je jednostavno vrlo teško dobiti medalju – pojasnila nam je Marta.
Natjecanje na astronomsko-astrofizičkoj olimpijadi ne sastoji se samo od odgovaranja na pitanja i ispunjavanja testova. Potrebno je stati i za teleskop i pokazati konkretno poznavanje promatračke astronomije, a ni to nije sve.
– Natjecanje se sastoji od četiri dijela. Jedan je teorijski, to su većinom zadaci iz astrofizike te neki računski zadaci iz astronomije. Ove je godine taj dio bio neke prosječne težine, ali postoji i dio s analizom podataka gdje radimo ono što znanstvenici zapravo rade i za što moramo znati puno statistike i grana matematike koje se bave analizom podataka. Svi se slažu da su ove godine ti zadaci bili izuzetno teški i vjerojatno im je riješenost bila vrlo niska.
– Dio natjecanja je i noćno promatranje: dobijemo teleskop i zadatke što trebamo pronaći i izračunati pomoću toga što smo pronašli. Ove godine zadaci su bili normalne težine, ali uvjeti su bili katastrofa: svima su se stalno rosili teleskopi pa su asistenti neprestano hodali okolo s fenovima i sušili instrumente. Na to, dakako, organizatori nisu mogli utjecati. Stoga je riješenost bila ispodprosječna iako zadaci nisu bili teški.
– Zadnji dio testa odvija se u planetariju: grupu nas stave u planetarij i daju nam zadatke iz poznavanja noćnog neba. To je malo zeznuto jer ne možemo predvidjeti kakve ćemo zadatke dobiti. Na noćnom promatranju otprilike znamo što možemo dobiti jer nema toliko objekata koji se vide s tog područja u to doba godine, ali u planetariju možemo dobiti doslovno bilo što – ispričala nam je Marta.
Analiza podataka je zapravo ono što znanstvenici rade, spomenula je Marta tri odlomka ranije. Znači li to da znanost nije zapravo tako dinamična i živopisna?
– Pravi astronomi i astrofizičari bave se raznim stvarima i moraju na različite načine analizirati svoje podatke, uz puno matematike. Nijedna znanost nije onakva kakva je predstavljena u medijima: kemičari se ne bave samo eksplozijama, biolozi se ne bave samo kloniranjem životinja, tako se ni astronomi ne bave samo gledanjem kroz teleskop. To je ono što je najlakše prezentirati u medijima jer je naravno to ono što ljude najviše zanima.
Osim natjecateljskog dijela, naši su olimpijci u Mađarskoj dakako imali i slobodnog vremena. Pravila su stroga: s mentorima ne smiju kontaktirati jer mentori prevode ispitne zadatke na njihov jezik. Stoga nemaju mobitele i konstantno su “pod nadzorom”.
– Slobodno vrijeme bilo nam je ispunjeno organiziranim aktivnostima, imali smo i dvije zabave na kojima sam upoznala jako puno ljudi iz svih krajeva svijeta. Upoznali smo i tradicionalne mađarske igre i plesove, bili smo na organiziranim izletima…
Jedna od prednosti toga što je ovogodišnja Olimpijada održana u Mađarskoj bila je činjenica da se iz Mađarske vidi praktički isti dio neba kao i iz Hrvatske, koji Marta dobro poznaje. Taj luksuz neće imati na sljedećoj astronomsko-astrofizičkoj olimpijadi koja će biti održana iduće godine u Kolumbiji.
Za kraj, Marti su preostale još dvije godine koprivničke gimnazije. Nakon toga, kaže, htjela bi studirati astrofiziku, ali ne u Hrvatskoj jer to ovdje nije moguće sve do doktorata nego u Engleskoj. – Ne bih imala problema s jezikom, a bila bih i relativno blizu Hrvatskoj i ne bih morala letjeti preko oceana – zaključuje Marta.
Mi joj, dakako, želimo da u svemu tome uspije.
