Drugi je dan Svetog trodnevlja, Veliki petak, dan muke Gospodnje. Na Veliki petak vjernici se spominju Isusove muke i smrti, ovo je jedini dan kad se ne služe svete mise jer je Isusovo tijelo u grobu. Umjesto na misama, vjernici se okupljaju u crkvama na obredima Velikoga petka koje je za čitatelje Drave.info predstavio Dominik Vukalović, župnik Župe sv. Leopolda Bogdana Mandića u Koprivnici.
Na Veliki petak u katoličkim crkvama održava se nekoliko obreda: pobožnost Križnog puta, Služba riječi, Klanjanje ili ljubljenje križa i Pričesni obred. Svi oni podsjećaju na osudu Isusa Krista, njegovu kalvariju, pribijanje na križ i njegovu smrt, pojašnjava župnik Vukalović.
Prvi od obreda je pobožnost Križnog puta. Vjernici su i tijekom korizme održavali pučku pobožnost Križnog puta, a obilaskom svih 14 postaja razmatraju Isusovu muku. Zajedno s njim prolaze kalvariju od trenutka osude, primanja križa kojega je nosio sve do Golgote gdje je bio raspet na križ. Prema Svetom pismu, tamo je umro i stavljen u grob.
Drugi je obred Službe riječi. To je, ističe župnik Vukalović, trenutak kad se svećenik prostre ispred oltara. Kad legne, dočarava da se Isus cijeli predao za nas. Dopustio je da mu uzmu dostojanstvo i život za naše spasenje. Svećenik tako slikovito pokazuje što je Isus učinio za nas. Istovremeno kad svećenik legne pred oltar, vjernici kleknu te nekoliko minuta u tišini razmišljaju i mole. Nakon Službe riječi počinju čitanja iz Starog i Novog zavjeta.
– Na Veliki petak uvijek se čita Muka Gospodina našeg Isusa Krista po Ivanu. Nakon muke slijedi sveopća molitva vjernika koji mole za crkvene pastire, vjernike, za političare i sve koji vode zemlju, ali i za sve druge ljude koji ne vjeruju u Boga. Ta molitva vjernika obično bude u jednom prekrasnom napjevu – kaže župnik Vukalović.
Na Službu riječi nastavlja se obred klanjanja ili ljubljenja križa.
– Taj je običaj vezan uz petu korizmenu nedjelju koju nazivamo gluha ili glušnica. Tada smo u crkvama ljubičastom tkaninom prekrili sva raspela – kaže velečasni Vukalović te pojašnjava:
– Na Veliki petak svećenik otkriva križ i to čini u tri navrata. Svaki puta kada razotkrije dio križa, pjeva “Evo drvo križa na kom spas je svijeta visio.” Vjernici na to odgovaraju “Dođimo, poklonimo se Gospodinu.” Najprije se otkriva gornji dio križa s natpisom INRI, potom slijedi jedna pa druga ruka i na kraju cijeli križ. Nakon svakog otkrivanja slijedi napjev. Kad se otkrije cijeli križ, svi vjernici dolaze do njega, poljube ga i prekriže se. Istovremeno s tim u crkvi se pjevaju korizmene pjesme.
Posljednji na Veliki petak je pričesni obred. Naime, svi oni koji se mogu pričestiti, idu na pričest. Kako na Veliki petak nema svete mise, na Veliki četvrtak se posveti puno hostije da bi je na Veliki petak bilo dovoljno za sve.
Obred završava molitvom u tišini, pred Isusovim grobom gdje je i Svetohranište, ali i izloženo Presveto, kaže župnik svetog Leopolda Mandića te dodaje još jednu specifičnost Velikoga petka:
– Sam oltar je na Veliki petak u potpunosti razgolićen, na njemu ne ostaje ni oltarnik, ni svijeće, ni križ. Sve to stoga jer je Isus u grobu.
U posljednjih dvadesetak godina, crkva na inicijativu svetog pape Ivana Pavla II. slavi blagdan milosrdnog Isusa, odnosno Božjeg milosrđa. Slavimo ga na bijelu nedjelju, za koju se vjernici pripremaju devetnicom Božjem milosrđu koje počinje upravo na Veliki petak.
– Najprije se moli molitva predviđena za svaki pojedini dan, a potom slijedi krunica Božjeg milosrđa. I tako sve do bijele nedjelje – poučava nas župnik Vukalović.
