Subota, 27. travnja 2024.

ŽELIMO LI SPASITI NAŠ PLANET? UZOR Hrvatske počinje s prikazivanjem dokumentarnih filmova i otvorenim dijalozima o održivosti planeta Zemlje

Udruga za održivi razvoj Hrvatske danas započinje s prikazivanjem dokumentarnih filmova i javnom raspravom za održivost planeta Zemlje.

Današnji program počinje u 15 sati u Kinu Velebit prikazivanjem triju dokumentarnih filmova s temom održivosti: Utjecaj industrije na lokalno stanovništvoUtjecaj klimatskih promjena na obje strane planeta te Izazovi i rješenja u Africi.

Nastavak programa je u 16 sati u Čitaonici tiska Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” gdje će se održati otvoreni dijalog na teme obuhvaćene dokumentarnim filmovima, u sklopu programa “Zelena knjižnica”.

Cilj događanja je informirati javnost i potaknuti na razmišljanje o važnosti održivog investiranja i upravljanja za održivost planeta Zemlje, kroz ponajbolje primjere iz svijeta, poručuju iz UZOR-a.

Prikazivanje dokumentarnih filmova dogovoreno je izravno s autorom Sasjom Beslikom, glavnim direktorom održivih financija švedske Nordea Bank AB. Sasja Beslik je renomirani svjetski stručnjak iz područja održivih investicija i upravljanja. Proglašen je najboljim švedskim bankarom i savjetnik je Svjetskog ekonomskog foruma. Svojim radom i djelovanjem teži razvoju ekonomije na odgovoran način, zaštiti prirode i suživotu ljudi s prirodom.

“Ključno je pitanje danas: Želimo li spasiti naš planet?”, poručuju iz UZOR-a Hrvatske.

UZOR namjerava ove godine u Koprivnici i drugim lokalnim zajednicama prikazati ukupno deset dokumentarnih filmova na tu temu. To su:

  1. Utjecaj industrija na lokalne zajednice (teme: problemi zagađenja okoliša i života pored crpilišta plina iz pješčenjaka metodom hidrauličkog frakturiranja u Texasu; problemi zagađenja zraka iz zeničke željezare u Bosni i Hercegovini te njezinih vlasnika koji su u Rumunjskoj smanjili zagađenje zraka); trajanje filma 19:08 min
  2. Utjecaj klimatskih promjena na obje strane planeta (teme: unatoč velikim sušama i nestajanju koraljnoga grebena, Australija i dalje iskorištava goleme količine smeđeg ugljena te time utječe na klimatske promjene; s posljedicama klimatskih promjena teško se nose i u Skandinaviji gdje ekstremne vremenske prilike ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju i normalan rad skijališta); trajanje filma 18:20 min
  3. Izazovi i rješenja u Africi (teme: Kako bušenje nafte utječe na život Etiopljana? Kako rad solarne elektrane utječe na Marokance? Što stanovništvu znači dolazak mobitela u zabačene i siromašne dijelove Konga?); trajanje filma 17:28 min
  4. Traženje rješenja – Praktični izbori (teme: inovativne kompanije; prvi je primjer kompanija koja primjenjuje ugljična vlakna za izgradnju zrakoplova kako bi oni bili lakši, trošili manje goriva i emitirali manje stakleničkih plinova; drugi je primjer kompanija koja se bavi fotonaponskim panelima za pročelja zgrada; svim je takvim održivim ulaganjima zajedničko da su dugoročna i da uzimaju u obzir zaštitu okoliša); trajanje filma 19:08 min
  5. Utjecaj na sjevernoj hemisferi (teme: jedan je od najizrazitijih primjera klimatskih promjena topljenje ledenjaka na Grenlandu što je posljedica crpljenja i uporabe fosilnih goriva poput najvećeg naftnog nalazišta na svijetu – kanadskih pješčenjaka; klimatske promjene osjećaju se i u Švedskoj gdje problemi ispaše sobova dovode u pitanje opstanak starosjedilačkog naroda i kulture Samija koja živi od njihova uzgoja); trajanje filma 19:59 min
  6. Utjecaj proizvodnje hrane i lijekova (teme: Indija je najveći proizvođač sirovina za proizvodnju lijekova u Europi i SAD-u što ima veliki utjecaj na tamošnji okoliš i zdravlje ljudi; korporativni svijet se sreće s odgovornim investitorima koji više ne žele  podržavati neodgovorne korporacije; u Indoneziji se plantaže palmi šire na štetu kišnih šuma, a palmino ulje se masovno koristi u proizvodnji hrane; u jugoistočnoj Kini se uzgaja eukaliptus za proizvodnju papira švedske kompanije Stora Enso kojoj treba 20 milijuna stabala te 15000 sječe dnevno; sve te korporacije svojim djelovanjem zagađuju tlo i smanjuju bioraznolikost, a usto imaju loše ugovore s lokalnim stanovništvom); trajanje filma 19:17 min
  7. Penjanje za klimu – Klimatske promjene u Europskim Alpama (teme: posljedice klimatskih promjena u švicarskim Alpama vidljive su u selu Bondo gdje je topljenje vječnog leda pokrenulo odrone; dva alpinista penju se na 82 alpska vrha kako bi podigli svjesnost o klimatskim promjenama; predstavnici Nordee razgovaraju sa stanovništvom koje je pogođeno klimatskim promjenama i zavukli su se unutar alpskog ledenjaka koji nestaje; temperature na Alpama rastu dva puta više nek u ostatku Europe; utjecaj suše primjećuje se i na poljoprivrednoj proizvodnji i stočarstvu u sjevernoj Italiji); trajanje filma 17:39 min
  8. Ekstraktivna industrija (teme: održivost rudarenja bakra u Čileu na primjeru grada Antofagasta; potražnja za bakrom je velika jer je bakar potreban za vodiče, industriju obnovljivih izvora energije i električne mobilnosti; slaganje lokalne zajednice je ključno za socijalnu odgovornost; zbog nestašice vode u pustinji Atacama koristi se morska voda što znači i veliku potrošnju energije pa imaju prvu solarnu elektranu u rudarskoj industriji; zagađenje tla solju zbog morske vode je velik problem; 40 tisuća djece radi u rudnicima kobalta u Kongu; svaki pametni telefon treba 10 grama, a svaki električni auto 15 kilograma kobalta; Kongo je globalno najveći proizvođač kobalta sa 60% svjetskih rezervi; niti jedan od 16 proizvođača električnih vozila nije preuzeo obavezu Responsible Cobalt Initiative); trajanje filma 15:25 min
  9. Industrije i uvjeti rada (teme: uvjeti rada u Meksiku; proizvodnja odjeće u Kambodži i Bangladešu gdje su u 2011. godini radnici radili na 30 stupnjeva, a Bangladeš je drugi najveći proizvođač odjeće na svijetu); trajanje filma 17:16 min
  10. Klimatske promjene i rješenja (teme: utjecaj klimatskih promjena na uzgoj sobova u sjevernoj Švedskoj; porast temperatura objašnjava meteorolog; šumski požari sve su češći u Švedskoj zbog čestih suša; u kineskoj provinciji Anhui na umjetnom jezeru pored termoelektrane na ugljen nalazi se najveća plutajuća solarna elektrana na svijetu; 70 % električne energije dolazi od ugljena uz veliko zagađenje zraka; ugljen raste 1%, a solar 300%); trajanje filma 14:23 min
zatvori