Ova je godina u Koprivnici posvećena stotoj obljetnici dvorane Domoljub. Tijekom cijele godine održavat će se programi posvećeni toj obljetnici, a središnja će biti 28. prosinca, na dan kad je prije jednog stoljeća Domoljub otvoren.
Priopćila je to novinarima na konferenciji za medije održanoj danas u koprivničkoj gradskoj upravi ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Maja Holek:
– Ideja nam je da cijeli grad živi stotu obljetnicu Domoljuba i da se programi provode u suradnji s institucijama, udrugama i pojedincima, svima onima koji tu dvoranu i koriste.
Na veliku obljetnicu podsjećat će vizualni identitet, inače rad studenta Sveučilišta Sjever Josipa Atalića te prigodni spot koji će se emitirati prije projekcija u Kinu Velebit, a prikazuje Domoljub kroz ovih prvih stotinu godina.
U proslavu stote obljetnice Domoljuba uključile su se sve gradske institucije. Tako će Muzej povodom Dana grada organizirati prigodnu izložbu, knjižničari će organizirati prikupljanje starih fotografija, akademik Dragutin Feletar će zajedno s Povijesnim društvom Koprivnica organizirati povijesni skup o Domoljubu, a Nikola Cik je autor kronologije Domoljuba. U svečarskim programima sudjelovat će gradski vrtići i škole, a prigodne koncerte održat će Puhački orkestar grada Koprivnice te Folklorni ansambl Koprivnica.
Dvoranu Domoljub izgradili su koprivnički obrtnici u izuzetno teško vrijeme završetka Prvog svjetskog rata, podsjetila je tajnica Udruženja obrtnika Koprivnica Jasmina Markota:
– Domoljub je, mislim, najveće nasljeđe koje su naši prethodnici ostavili ovom dobu. Bez obzira na to što je ta imovina oduzeta 1948., moramo se i onima iza toga zahvaliti jer tu imovinu nisu uništili. Služila je svrsi za koju je bila građena – kulturi i građanima. Osnovni ciljevi osnivača su ispunjeni. Zahvalni smo svima onima koji su o tom nasljeđu brinuli sve ove godine. Nadamo se da će i generacije iza brinuti, možda čak i bolje, nadamo se da će im uvjeti biti bolji – zaključila je tajnica koprivničkog Udruženja obrtnika te dodala da će obrtnici stotu obljetnicu Domoljuba proslaviti na dan osnivanja Udruženja, 29. listopada.
A da je sto godina Domoljuba značajan događaj za cijeli grad poručio je gradonačelnik Mišel Jakšić, pojasnivši da to nije samo zbog kulturnih događanja već i zbog simbolike koju Domoljub predstavlja:
– Domoljub je jedan od zadnjih pečata koji je 1919. godine pokrenut, kad je Koprivnica definitivno i neupitno postala podravskom metropolom, centar svih i gospodarskih, političkih, trgovačkih i obrtničkih zbivanja ovog dijela Lijepe Naše – to je naša Podravina. Mogu sada i zbog obljetnice reći da je najvećim dijelom i zbog Domoljuba čvrsto primila čast da bude podravska metropola, generator svih događanja u ovim krajevima te da zajedno s okolnim mjestima nosi taj podravski barjak kojega prerijetko ističemo. Kao da se sramimo svega onoga snažnoga i kvalitetnoga što imamo. A u tim vremenskim periodima imamo doista bogatu povijest. Upravo ovu stotu obljetnicu Domoljuba moramo iskoristiti da pokažemo zašto smo podravska metropola i da pokažemo koliko je ta Podravina značajna u Republici Hrvatskoj.
Obljetnica Domoljuba prilika je da pokažemo koliko je Podravina bitna u Republici Hrvatskoj, zaključio je gradonačelnik Jakšić.
Godinu obilježavanja obljetnice Domoljuba osmislila je radna skupina koja se okupila još u lipnju prošle godine. U njoj djeluju ravnatelji koprivničkih istitucija: Maja Holek iz Pučkog otvorenog učilišta čije je sjedište upravo u Domoljubu, Dijana Sabolović Krajina iz Knjižnice i čitaonice Fran Galović, Robert Čimin iz Muzeja grada Koprivnice te bivši ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Josip Nakić Alfirević.
A kako bi Domoljub spremno dočekao veliku proslavu te bio spreman “odraditi” još barem stotinu godina, u tijeku su obimni građevinski zahvati. Prema riječima ravnateljice Holek, 17. siječnja su završeni radovi na stabilizaciji i ojačavanju temelja zgrade. Sutra bi trebali završiti radovi na sanaciji vanjskog vodovoda i kanalizacije. Riječ je o investiciji “teškoj” tristotinjak tisuća kuna. Novac su osigurali većim dijelom Grad i Pučko otvoreno učilište. Slijedi sanacija zidnih pukotina, jačanje i hidroizolacija zidova te ojačanje nadvoja nad pozornicom. Za ove je zahvate Grad osigurao pola milijuna kuna, a i samo Pučko otvoreno učilište je osiguralo dio potrebnog novca. U Ministarstvu kulture za ovu namjenu nije osiguran novac, rekla je izrazivši žaljenje ravnateljica Holek.
