Početkom prošlog stoljeća jedan od nezaobilaznih elemenata običaja božićnog ciklusa bilo je čestitanje. U ruralnim, zemljoradničkim sredinama točno određene riječi izgovarale su se prema unaprijed utvrđenom redoslijedu, čime se nastojalo osigurati blagostanje tijekom čitave naredne godine.
Pri tome su osobito važna bila nabrajanja i usporedbe s bićima iz životinjskog svijeta, u čemu je vidljiv trag pretkršćanskih vjerovanja kojima običaji božićnog ciklusa obiluju. Vezu s kršćanskim činili su početni pozdrav i zazivanje Božjeg blagoslova. Donosimo primjere iz nekoliko sela na području naše županije.
Okolica Koprivnice: Faljen Isus i Marija! Na tem mladom letu si zdravi, veseli ko mladi jeleni. Daj vam Bog se što si od Boga želite: Kruha, vina, mira i Božjeg blagoslova! U polju vam rodila pšenica, u gori vam rodila lozica, a u kući sitna dječica!
Podravske Sesvete: Falen Isus i Marija. Na tom mladom letu si zdravi veseli kak mladi jeleni, daj vam Bog: kokoši-pišćekov, rac-racokov, pur-purokov, gusek-gusčokov, svinj-praščokov, krav-telokov, konj-ždrebokov. Daj Bog da Vam bila rodna godina, v goricam puni lagvi vina, a v hiži navek zdravlje i veselje. Se kaj si od Boga poželite, a najviše mira i božjega blagoslova.
Torčec: Daj vam Bog zdravlja, mira, božega blagoslova, da vam Bog udijeli: gosoke, teloke, picoke, racoke…!
Bilogora: Faljen Isus i Marija: Na tom mladom ljetu daj vam Bok pilića, purića, guščića, praščića, telića, ovaca i novaca. Svega dobra, a najviše mira i Božjega blagoslova!
Novigrad Podravski: Faljen budi Jezuš Kristuš! Na tom mladom letu, zdravi i veseli čestiti i bogati, k tomu veseli kano jeleni. Daj vam Bog žrebičev, praščičev, teličev, puričev, račičev, mira i blagoslova i zdušnoga zveličenja ponajviše.
Navedenim riječima čestitao je domaćin svojim ukućanima prilikom običaja unošenja slame, odnosno “božića” u kuću na badnju večer. Na sličan način obraćao se i prvi gost, “poležaj”, “položnik” koji je bio pozvan u kuću kako bi joj “donio” sve dobro, ne samo riječima, nego i vlastitim osobinama.
Za razliku od seoskih, u gradskim sredinama čestitalo se na potpuno drukčiji način. Svakako jedan od zanimljivijih bio je slanje božićnih čestitki koje su tijekom prve polovice stoljeća postale vrlo popularne i na području Koprivnice. Osim jednostavnijim tekstom (poput onog “sretan i blagoslovljen Božić”) upisanim na poleđini, jasnu poruku na njima se moglo odaslati i izborom motiva. Tako se osim prikaza svete obitelji i Isusova rođenja, pojavljuju i različiti motivi takozvanih “srećonoša”, kao što su primjerice djetelina s četiri lista, dimnjačar, prase i potkova. Navedeni motivi mijenjali su se ovisno o razdoblju, ali i promjenama u društvu koje su često donošenjem određenih pravila ponašanja zadirale i u sferu osobnog i obiteljskog.
Na tom Mladom letu
Zdravi i veseli,
Tusti i debeli
Kak jeni jeleni!
Dej Vam Bog
Gošič, račič, purič, telič,
Konjov i volov,
Pune lagve vina,
Pune hombare žita,
A Božjega mira i zdušnega zveličenja najviše!
Bog pomori naše Vede da nadladajo!
Falen bodi Jezuš Kristuš!
