Oko 500 mladih iz čitave Varaždinske biskupije okupio je ovogodišnji jubilarni Holywin – molitveno slavljeničko bdjenje uoči svetkovine Svih svetih koje je Ured za pastoral mladih Varaždinske biskupije organizirao peti put za redom.
Pod geslom “Pokreni se ili iznova kreni!” bdjenje je započelo u srijedu u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu. Ondje je euharistijsko slavlje predvodio vlč. Tihomir Kosec, povjerenik za mlade Varaždinske biskupije, dok je pjesmom animirao ujedinjeni zbor mladih, sastavljen od članova više od 15 župa naše biskupije pod vodstvom Edija Vugrinca. Uz vlč. Koseca koncelebrirali su gvardijan franjevačkog samostana fra Ivan Miklenić, zatim vlč. Leonardo Šardi, vlč. Tomislav Kos i vlč. Mišel Kovačević, dok su ostali svećenici mladima bili na raspolaganju za sakramenat svete ispovijedi.
U svojoj nadahnutoj propovijedi prilagođenoj mladima, vlč. Kosec je na sebi svojstven način mlade najprije podsjetio kako je naš život prožet svetima.
– Franciskaner, benediktiner, paulaner, Sveti Filip i Jakov blizu Zadra, DVD sv. Florijana… Dakle, ulice, gradovi, trgovi, događaji, otoci, udruge, alkohol… nose imena svetaca – rekao je vlč. Tihomir, a onda i postavio pitanje oko toga zašto ljudi današnjice, pa i sami mladi, misle da ne mogu biti sveti?
Ima, istina onih svetaca koji su na neki način bili čudotvorci. Među njih vlč. Kosec ubraja sv. Josipa Kupertinskog i naziva ga šaljivo zrakoletač. Zatim, sv. Terezija Avilska pripada skupini levitičara budući da joj je levitacija zadavala takve probleme za vrijeme molitve da je na sebe stavljala terete kako bi ostala na tlu. I dalje u šaljivom stilu Kosec nastavlja – Tu su zatim lijekovitičari, čudesnoozdravljači, okopronicitelji, bilokatičari kao Padre Pio ili sv. Martin de Porres ili čak don Bosco i Franjo Ksaverski, pa onda stigmatičari, vatrogasitelji, kugootjerivači, oprostoutjerivači ili utjerivači oprosta kao što je Miroslav Bulešić…
U svakom slučaju, vlč. Kosec naglašava da to jesu izvanredne stvari koje običan čovjek ne može postići, jer one pripadaju Bogu i Bog te sve moći daje onima kojima on hoće. Međutim, čitajući osam blaženstava koje je zapisao evanđelist Matej, mi možemo vidjeti koje to ljude Bog odabire za svece.
– Blago siromasima duhom kojima bih pridružio i krotke. Ili recimo, blaženi koji gladuju i žeđaju za pravednošću. Oni jednostavno ne miruju. Gdje primijete da se događa suprotno od onoga što bi trebalo biti, oni unose pravu mjeru. Tamo gdje se komplicira, oni pojednostavljuju, imaju duh siromaha Božjega. Tamo gdje se divlja, gdje je situacija kaotična, kroteći sami sebe, oni unose pitomost, pripitomljujući nemir, jer nose u sebi mir; zato blago i mirotvorcima, jer oni baštine zemlju. Ne sile na rat, nego ostvaruju mir. Oni koji gladuju ne mogu biti mirni i zato im je na srcu ravnoteža koja se postiže pravednošću, tj. pravednom raspodjelom dobara, vremena za druge – poručuje Kosec.
Nadalje, naglasio je da ne govori o onima koji namjerno rade nemir i unose zlo u naše društvo. Oni nisu živi, to je izopačenost i nema veze s ljepotom života i svetošću, nego da govori o onima koji donose nemir ondje gdje se vidi da je sve ustajalo.
– Tamo gdje vidiš da se sve “usmrdjelo”, da ništa ne valja, e tu situaciju mijenjaj, tu ne budi miran, tu se aktiviraj, tu nemoj reći “ne mogu ništa napraviti” i samo slegnuti ramenima i u lažnoj poniznosti govoriti “pa ne možemo ništa promijeniti”. Netko je dobro rekao: ponizan čovjek je realan čovjek, gleda sebe takvog kakav jest i ono što vidi u sebi prepoznaje kao potencijal i to malo gorušičino zrno ulaže za neko dobro. To je ponizan čovjek, a ne onaj koji se “pokriva po ušima”. Taj nije ponizan čovjek. Taj je lijen čovjek. Takav čovjek pod izgovorom poniznosti uistinu opravdava svoju lijenost. A to nikako nije svetost, jer svetost je puna života. Sveci izokreću stvari na dobro! – naglasio je okupljenima vlč. Kosec.
Svoju homiliju zaključio je željom da si svatko posvijesti da je pozvan biti svet. Da svoje potencijale koje nam je Bog dao iskoristimo u društvu u koje nas je Bog stavio. Da u tom društvu treba mijenjati stvari i da ih nećemo promijeniti ni iz Njemačke niti iz Irske. No, istina je, za to treba imati hrabrosti.
Na kraju je pročitao i riječi Marice Stanković: “Ni jedno vrijeme nije idealno za čovjeka, ali svako je idealno za kršćanina”.
Nakon euharistijskog slavlja okupljeni su u procesiji sa svijećama krenuli iz franjevačke crkve prema katedrali gdje su najprije sudjelovali u kvizu “Postani i ti svet”, a bdjenje je završilo klanjanjem Gospodinu u Presvetom Oltarskom Sakramentu koje je predvodio vlč. Marko Domiter.
Tekst: Iva Kuzmić
Foto: Mladi Varaždinske biskupije