Đurđevački Lasselsberger-Knauf, koprivnički Hangar 18 i križevački Radnik najbolje su podravsko-prigorske tvrtke. Prigodna priznanja, Zlatne kune, uručena su im na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Koprivnica održanoj danas u Koprivnici.
Najbolji u kategoriji malih trgovačkih društava, Lasselsberger-Knauf primjer je uspješnog stranog ulaganja u našoj županiji. Prošle su godine zabilježili rast prihoda od 39% te u novu tvornicu u Polači investirali 23 milijuna kuna.
Koprivnički Hangar 18 spada među 500 najbrže rastućih tvrtki u Europi i Aziji te među 50 najbrže rastućih tvrtki u IT sektoru u srednjoj Europi. Trenutno kraju privodi projekt proizvodnje televizora u Koprivnici.
A križevački Radnik, osim što je obilježio 70 godina djelovanja, može se pohvaliti s 499 milijuna kuna prihoda i 35 milijuna dobiti. Ova građevinska kompanija stipendirala je dvjestotinjak inženjera i majstora građevinskih struka te im osigurala i radno mjesto.
Upravo je predsjednik Radnikove uprave Mirko Habijanec zahvalio u ime nagrađenih rekavši:
– Ovi zakoni i propisi, koji su poticaj nama gospodarstvenicima u budućem razdoblju, trebaju se intenzivno razmotriti. Mi gospodarstvenici imamo dosta primjedbi na određene korekcije. Tu molimo Komoru i sve interesne udruge da intenzivno surađuju s Vladom, da njena administracija to kvalitetnije prihvati i da zaista vidi što nije dobro te što treba popraviti. Osobno smatram da toga nema toliko puno. Od toga ne treba stvarati veliku političku famu. Gospodarstvu se može mnogo pomoći, osobito radnim mjestima – posebno zakonitim radnim mjestima koja su plaćena temeljem kolektivnih ugovora i temelj su gospodarstva. Nisam nigdje primijetio da se tome pridaje velika pažnja. No primjena kolektivnih ugovora i kontrola od strane države temelj su za povećanje plaće.
Saborski zastupnik, HDZ-ov Damir Felak s govornice u Županijskoj gospodarskoj komori izrazio je želju poslati poruku pozitive, dobroga što se događa u hrvatskom gospodarstvu:
– Možda se promjene ne događaju brzinom kojom bismo svi željeli, no i sam rast prosječne plaće u RH, činjenica da su doneseni zakoni koji dijelom rasterećuju gospodarstvo, nastavak porezne reforme ove jeseni koja će poduzetnicima ostaviti nekoliko milijardi kuna – vjerujem da sve to vodi u dobrom pravcu. Postići ćemo da Hrvatska bude pogodna za gospodarsku djelatnost i da što manje ljudi odlazi iz naše domovine, štoviše, da ih sve više dolazi baviti se gospodarstvom u Hrvatskoj, pa i u našoj Koprivničko-križevačkoj županiji.
Zamjenik župana Ratimir Ljubić podsjetio je da Županija lokalnom gospodarstvu pomaže na specifičan način – riječ je o projektu promocije obrtničkih zanimanja i kreiranja obrazovnih programa prema potrebama lokalnog gospodarstva. Iako rezultati još nisu na razini očekivanih, naša je županija već postala primjer ostalima. Ne samo po tom projektu, već i po gospodarskim pokazateljima, istakao je dožupan Ljubić:
– Naša je županija sedamnaesta po veličini, mala smo županija u Republici Hrvatskoj. No prema gospodarstvu smo u samom vrhu. Mi se time ponosimo i volimo se time hvaliti.
Da smo primjer uspješnosti istakao je i predsjednik Županijske gospodarske komore, predsjednik Podravkine uprave Marin Pucar. No, krucijalnim problemom drži demografiju, odnosno nedostatak radne snage zbog trenda iseljavanja:
– Naši ljudi trebaju ostati u Hrvatskoj. Želio bih stoga da u najkraćem roku svi napori koji se vode prema poreznoj reformi, rasterećenju gospodarstva, idu na porez na dohodak. Upravo tu poruku s ovog mjesta možemo poslati ministru financija i Vladi. Onog trena kad nestane taj jaz – a ja bih rekao da nije velik, svega dvije, tri tisuće kuna da čovjek ne razmišlja da ode u Njemačku, Švicarsku, Austriju – onda ćemo napraviti točku preokreta za hrvatsko gospodarstvo, za hrvatsku opstojnost i tako ćemo biti glavni pokretači gospodarskog rasta.
Na svečanosti u Koprivnici bio je i potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš. On je okupljenima predstavio projekt Digitalna komora i Gospodarska mreža, koji članicama omogućavaju brz pristup poslovnim informacijama.
