Kraj sezone kupanja na popularnom jezeru Šoderica polako se bliži, a stanovnici i posjetitelji ‘Podravskog mora’ i dalje izražavaju svoje nezadovoljstvo stanjem vode. Kažu da ‘rese’, biljke službenog imena krocanj koja je noćna mora mnogih kupača, ove godine ima iznimno mnogo i da su veliki dijelovi jezera njome potpuno zarasli.
Između ostaloga, reakcije naših čitatelja na članak o namjerama načelnika općina Drnje i Legrad da očiste Šodericu od rese bile su:
Svi mi koji smo vlasnici vikendica želimo čisto jezero, prije svega jer je to osnova za dolazak.
Nije problem toliko ni u čistoći, ali je veliki problem podvodno bilje. I sve dok se netko ne utopi kad se zapetlja u njega neće se taj problem shvatiti ozbiljno.
Osobno sam prisustvovao prije više od 15 godina kada se čistila Šoderica sa čamcem i pozvali su me da idem s njima. Koliko sam ja vidio to se čamcem može očistiti za jedno 10 godina jer rese puno ima, a površina nije mala. S malim čamcem to nikako ne ide.
Najbrže rješenje im je kupnja stroja koji je namjenjen za to i vrijedi oko 70 000 eura. Svi ostali pokušaji su trošenje vremena i novca uzalud. Dugoročno rješenje je iskop tog dijela jezera jer resa na nekoliko metara dubine ne može rasti jer nema dovoljno svjetla.
Takvih naslova sam se načitao od 1972. pa naovamo, ali nikakvih pomaka na bolje nisam vidio…
Podsjetimo, načelnik općine Legrad Ivan Sabolić i načelnik općine Drnje Petar Dombaj u našem su se ranijem tekstu složili u namjeri da na dijelovima Šoderice za koje su nadležni očiste podvodno raslinje. Općini Legrad pripada sjeverni, a Drnju južni dio jezera. A što se tiče same vodene površine, načelnici su ustvrdili kako su za nju odgovorne Hrvatske vode, premda ih to ne bi spriječilo u nastojanjima da se jezero očisti.
Kako je za ovu sezonu priča o resi u Šoderici vjerojatno završena, ostaje nam vidjeti što će iz legradske i drnjanske općine uspjeti ostvariti za sljedeću.
A što se tiče Hrvatskih voda, stigao nam je odgovor na upit koji smo im poslali ranije ovoga mjeseca o Šoderici.
“Umjetno jezero Šoderica počelo se stvarati sredinom 19. stoljeća kao posljedica eksploatacije pijeska i šljunka u naplavinama starog toka Drave koji je regulacijom novog toka Drave izgubio funkciju riječnog korita, a čime je ujedno omogućena i izgradnja željezničke pruge Koprivnica – Botovo”, podsjetili su nas iz Hrvatskih voda na povijest Šoderice te opisali sadašnje stanje što se tiče vlasništva:
“Ukupna sadašnja vodena površina je 120 ha, od čega je javno vodno dobro pod upravljanjem Hrvatskih voda površine 28 ha i nalazi se u katastarskoj općini Legrad. Vlasništvo preostale vodene površine je Republika Hrvatska, društveno vlasništvo, općenarodna obrana, privatno vlasništvo i vlasništvo tvrtke koja sada vrši eksploataciju pijeska i šljunka. Šire područje jezera Šoderica je u području zaštite NATURA 2000, čime je definirano očuvanje ciljnih vrsti i stanišnih tipova.”
Mogu li, dakle, Hrvatske vode tu nešto učiniti?
“S obzirom na društveni interes, turistički potencijal, dugogodišnju tradiciju korištenja jezera kao kupališta, ali uzimajući u obzir da postoji i projekt zatvaranja šljunčare i revitalizacije područja, što je regulirano propisima o rudarstvu, nositelj takvog projekta mogle bi biti lokalne zajednice ili privatni sektor koji bi razvijao turističku djelatnost“, stoji u zaključku dopisa iz Hrvatskih voda.
Tu možemo dodati i odlomak iz Rudarsko-geološke studije Koprivničko-križevačke županije (2015.) koji opisuje kako bi navedeno izmuljivanje bilo provedeno:
Na području rekreativnog jezera Šoderica nastalog eksploatacijom šljunka potrebno je izvršiti produbljivanje i čišćenje jezera od mulja. Produbljivanje se može vršiti do dubine 15 m. Produbljivanje i čišćenje jezera Šoderica je prijeko potrebito u cilju poboljšanja kvalitete vode u jezeru, ali do podine šljunčanog sloja, odnosno krovine vodonepropusnog glinovitog sloja koji se na tom prostoru nalazi na dubini od 15 m. Sama linija obale neće se iskopom remetiti, ali tehnološki se uređuje tako da se uz nju formira plićak širine 10 m, tako da je na toj širini od obale dubina vode 2 m, nakon čega se dno tog pojasa formira pokosom od 30 (stupnjeva) do projektirane kote iskopa. Ovakvi uvjeti uređenja obala jezera Šoderica propisani su u važećoj Konačnoj studiji utjecaja na okolinu na eksploatacijskim poljima na lokacijama Botovo, Sigetec i Gabajeva Greda, Zagreb 1990., u kojoj je obrađeno i područje jezera unutar granica općine Legrad. (izvor)
Također prema navedenoj studiji, dio područja iskopa šljunka na Šoderici (tzv. eksploatacije Keter) na području općine Drnje planira se sanirati u prostor s prirodnim obilježjima, te nad njim provesti zaštitu u smislu proglašenja dijela jezera spomenikom prirode, a u sklopu toga bi se provelo i izmuljivanje dijela jezera. Dio prostora jezera tako bi se prepustio prirodi, a dio bi se koristio u turističke i rekreativne svrhe, čime bi – prema studiji – bila zadržana kvaliteta vode nužna i za održanje ekosustava i za kupanje.
No, tko će te zahvate jednom zaista i provesti, zasad nije poznato.
