Članovi Skupštine Koprivničko-križevačke županije jučer su aktivno sudjelovali u tematskoj sjednici o Piškornici.
Mladen Ružman, direktor Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica i njegovi suradnici predstavili su okupljenima projekt RCGO-a, ali i tvrtke kćeri – Piškornice Sanacijskog odlagališta te odgovarali na pitanja članova Skupštine. Bila je to prigoda i da se i iz prve ruke dobiju informacije o trenutnom statusu projekta:
– Projekt izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske je u fazi izmjene Studije izvodljivosti i izbora druge tehnologije umjesto prvotno planiranog bioreaktora, iz razloga što je Europska komisija kroz tehničku pomoć Jaspersa rekla da bioreaktor nije prihvatljiv. Naime, ostatni dio otpada nakon obrade u bioreaktoru je prevelik i zapravo se radi o klasičnom odlagalištu. A to nije cilj svih direktiva Europske unije – rekao je Ružman.
Usporedno s tim, u Piškornici Sanacijskom odlagalištu provest će reorganizaciju jer se smanjuje količina otpada koji će prihvatiti na odlagalištu Piškornica, a samim tim smanjit će i prihode, ali i sačuvati kapacitet za potrebe naše županije. A jedno od pitanja na koja je direktor Ružman morao dogovoriti jest i hoće li u sklopu projekta na Piškornici biti izgrađena i spalionica otpada:
– Spalionica nije bila projektirana i ni u jednom trenutku nije ni bilo planirano njeno projektiranje. Spalionica se ne spominje ni u jednom projektu projektne dokumentacije, nema je u Idejnom rješenju. Spalionica ili energana, kako god tko hoće zvati, nije projektirana i neće biti izgrađena u projektu RCGO-a – ustvrdio je Ružman.
Goriva frakcija s Piškornice bit će otpremana oporabitelju koji za to ima dozvolu, pojasnio je Ružman:
– Najčešće ti oporabitelji to izvoze u Austriju, Mađarsku, Njemačku… To ćemo raditi i mi pri čemu, prema našoj projekciji, nećemo imati nekvalitetne frakcije plastike već SRF, koji je puno isplativiji jer je njegova goriva vrijednost veća. Stoga će taj trošak za nas biti manji.
A inženjer Nikola Martinaga odgovarao je na tehnološka pitanja. Trenutno s projektantima koji rade Studiju izvodljivosti pokušavaju naći model kako prihvatiti miješani komunalni otpad i iz njega izvući što više korisnih tvari, što nije moguće u velikoj mjeri, te da se organizira odvojeni prihvat za odvojeno prikupljeni otpad:
– Tako Centar može u jednoj smjeni obrađivati miješani komunalni odnosno ostatni otpad, a u drugoj smjeni može sortirati odvojeno prikupljeni otpad. U tom slučaju neće nam biti potrebne tri neprofitabilne lokalne sortirnice jer ćemo sve raditi u Centru.
Slično je i s biorazgradivim otpadom, kaže Martinaga:
– To je materijal sličan kompostu, odnosno to je kompost no prema hrvatskim zakonima kompost iz miješanog komunalnog otpada ne smije se koristiti u poljoprivredi i na obradivim površinama i zato nije kompost. Jedina njegova namjena je da se on invertizira, stabilizira i odloži na odlagalište.
Postrojenje koje planiraju u Piškornici može obrađivati odvojeno prikupljeni biorazgradivi otpad i on se nakon obrade može plasirati dalje na tržište, pojasnio je Martinaga, te opisao i kakva je situacija s glomaznim otpadom:
– U Hrvatskoj je predviđena obrada glomaznog otpada u količini od 50% ukupnih količina. To je obrada ostatnog glomaznog otpada. Predviđeno je da komunalna društva s glomaznog otpada skinu korisne sirovine koje se ponovno može vratiti na tržište. U Piškornicu bi dolazio samo onaj ostatak – završio je Martinaga.
Na upit Mrežinog Miljenka Flajsa koliko doista ima dokazanih štetnih utjecaja odlagališta Piškornice na okoliš i zdravlje ljudi, Martinaga je odgovorio:
– Nekih jasnih pokazatelja i dokazanih utjecaja na zdravlje građana nema. Zato je i bila osnovana Radna skupina, međutim dobivene rezultate nije lako rastumačiti pa je dogovoreno i pokrenuli smo izradu hidrogeološke studije. Vjerujem da će ona biti gotova do kraja godine i rastumačit će sve rezultate koje smo dobili dosadašnjim monitoringom, kao i utjecaj odlagališta na okoliš te predložiti novi monitoring.
Prema objavljenom terminskom planu, do kraja ove godine bit će izmijenjena Studija izvodljivosti. Ona će odgovoriti na pitanje kojom će tehnologijom na Piškornici biti obrađivan biološki otpad. Potom će uslijediti aplikacija za bespovratna sredstva Europske unije. U travnju iduće godine Ministarstvo zaštite okoliša trebalo bi donijeti odluku o financiranju, u lipnju bi trebala početi javna nabava. Početak projektiranja i izgradnje planiran je u ožujku 2020. Probni rad trebao bi početi 2022., a uhodani RCGO trebao bi biti predan Upravi godinu dana nakon toga, dakle 2023.
Izdvojeno iz rasprave
Tijekom rasprave o Piškornici članovi Županijske skupštine imali su prilike pitati odgovorne sve što ih zanima te pritom izraziti i svoj politički stav. Neki su, poput laburista Siniše Kavgića ustrajali na tome da je projekt Regionalnog centra ekološki neprihvatljiv, dok je SDP-ov Ivan Sabolić ustvrdio da mu je lokacija projekta neprihvatljiva, no na to se više, kaže, ne može utjecati. Svoju potporu projektu uskratio je i Dejan Kutičić iz Živog zida jer o njemu, rekao je, ništa ne zna. Za razliku od njih, potporu projektu jasno je izrazila nezavisna Tihana Kraljić, ali i HDZ-ov Damir Felak koji je rekao da se slaže s idejom da u našoj županiji ne bude odlagalište, no podsjetio je i da je riječ o strateškom nacionalnom projektu za kojega nema alternative. Stoga je za HDZ stav jasan:
– Ako mi netko ponudi bolju alternativu, ja sam prvi za to. A do tada, Klub HDZ-a podržava projekt Regionalnog centra Piškornica i stava smo da ga treba završiti što prije.
Nezavisni Željko Lacković smatra pak da bi, ukoliko dođe do realizacije ovog strateškog nacionalnog interesa, trebalo izlobirati nastavak brze ceste do Koprivnice, no – kao što smo već objavili, smatra da bi se o budućnosti projekta trebali izjasniti sami građani te je pokrenuo inicijativu za raspisivanje referenduma o toj temi.
Recimo i da je dosad, u proteklih devet godina, u projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske uloženo 26,4 milijuna kuna, no, kako je pojašnjeno, nije riječ samo o novcu građana naše Koprivničko-križevačke županije.
