Petak, 6. rujna 2024.

FOTO Ovako bi izgledali gradski bedemi pretvoreni u park za 21. stoljeće

Nezavisni vijećnik, arhitekt Antonio Grgić na posljednjoj sjednici koprivničkog vijeća pozvao je gradsku vlast na pokretanje projekta revitalizacije gradskih bedema.

– Naša Bašća bi mogla postati mjesto života tijekom cijele godine, a ne samo tijekom Renesansnog festivala. Na jedan dio naše kulturne baštine ne pazimo dovoljno, mada nam donosi jako puno, i vezano uz identitet, ali i vezano uz zaradu. To su naši bedemi koji su duže vremena ruinirani. Predlažem da ih se prvo dovede u prvotno stanje, a onda da razmislite o mogućnosti da ih obnovimo – predložio je Grgić.

Naime, Grad Koprivnica prije nekoliko je godina naručio urbanističku-konzervatorsku studiju i prijedlog obnove bedema. Bedemi su tamo zamišljeni kao park za 21. stoljeće – imali bi svoju rekreacijsku zonu, ali i muzeološku funkciju.

– U njemu se zelene zatravnjene površine geometriziranih uzvišenja nekadašnjih fortifikacija, te velika travnata površina nekadašnje esplanade, a osobito uređeni veliki tvrđavski opkopi koji u konačnici ponovo trebaju dobiti vodu, koja je bila ključni izvorni element urbane povijesti Koprivnice. U središtu prostorne cjeline, kao ključna poveznica i okosnica prostora postavlja se veliki drveni most kao isključivo pješačka prometnica – predlažu između ostaloga autori projekta pretvaranja Bašče u koprivnički park za 21. st. arhitekt Damjan Uzelac i povjesničar umjetnosti, konzervator i urbanist Zlatko Uzelac.

– Većina ljudi ne zna da je naša Bašća, naš bastion, fortifikacijski objekt staronizozemskog tipa i da je jedinstvena tvrđava južno od Nizozemske – pojasnio je Grgić dodavši da bi trebalo paziti na kulturnu baštinu, osim što ju se, kaže, ‘rauba’.

Gradonačelnik Mišel Jakšić je svjestan potreba i želja građana, uvažava prijedloge stručnjaka, no ograničen je proračunskim prihodima:

– Voljeli bismo barem još dvije obilaznice, drugi kolosijek, kontejnerski terminal u Reki, Podolice s dvoranom i Osnovnu školu Đuro Ester s dvoranom, rekonstruiran ili novi vrtić, udžbenike za sve đake i stipendije. No, postoji nešto što se zove proračun i što zovemo prihodima. Spomenute prijedloge sukcesivno ćemo rješavati.

Nezavisni Grgić na svom je Facebook profilu dao primjer grada Šibenika, grada veličine Koprivnice, koji je za obnovu svojih tvrđava iz EU fondova povukao 56 milijuna kuna.

Po uzoru na Šibenik i Koprivnica bi mogla uz pomoć europskog novca obnoviti svoju povijesnu baštinu, smatra Grgić, koja bi i u budućnosti mogla imati značajno mjesto u svakodnevnom životu građana.

Slušaj uživo
zatvori