Prvi puta u Hrvatskoj, zaštićene riječne biljke danas su na tri lokacije u Koprivničko-križevačkoj županiji vraćene na svoja prirodna staništa s kojih su u proteklim godinama nestale.
Riječ je o kebraču (Myricaria germanica) i patuljastom rogozu (Typha minima) koji su nekada bili čest ukras dravskih sprudova, no danas su gotovo iščeznuli, iako i dalje postoje uvjeti za njihov rast. Aktivisti i suradnici Svjetske organizacije za zaštitu prirode danas su ih sadili oko ušća Mure u Dravu kod Legrada.
Zašto su navedene biljne vrste nestale i zašto je upravo ušće Mure u Dravu odabrano za njihovu reintrodukciju Dravi.info je objasnila botaničarka Dragica Purger iz Novog Sada, stručna suradnica na projektu DRAVA LIFE.
– Nestale su zato što su takva staništa sve rjeđa. Drava više nema mogućnosti stvarati nove sprudove; nanosi su zaustavljeni izgradnjom hidroelektrana i na ovom mjestu, na ušću Mure u Dravu, tu je još uvijek prisutna dinamika stvaranja sprudova i zato se nadamo da će biljke ovdje pronaći uvjete za svoj rast.
– Ranije su te vrste reintroducirane u Njemačkoj, Švicarskoj i drugim europskim zemljama, ovo je prvi takav pokušaj u Hrvatskoj. Potražili smo staništa koja su najsličnija onima na kojima su ranije nađene ove vrste i nadamo se da će ovaj pokušaj reintrodukcije ovih pionirskih, rijetkih, zaštićenih vrsta biti uspješan.
Akciji se pridružio i načelnik Općine Legrad Ivan Sabolić: – Te su biljke znak čistoće i plovnosti rijeka, zato se sade i vraćaju natrag pa se nadamo da će se primiti i da ćemo ih opet imati u našem okolišu.
Načelnika Sabolića upitali smo i za daljnje planove razvoja turizma i zaštite prirode na području ušća Mure u Dravu. – Jedan od planova je proširiti postojeću šetnicu i spojiti ju sa samim naseljem – Legradom, ali i prema međimurskom kraju i ostatku općine. Cijeli ovaj dio uz Dravu je prekrasan, želimo ga razvijati tako da bude ekološki održiv i turistički iskorišten. U projektu koji provodimo s partnerima iz Mađarske – Two Rivers, One Goal – ove godine planiramo postaviti pristanište za čamce i otvoriti plovni put, da imamo kanu i kajak staze od Goričana i Sv. Marije u Međimurju. Te staze ćemo razvijati i prema podravskim mjestima koja su sigurno zainteresirana i imaju veliki potencijal u budućnosti.
Na dravskom sprudu zatekli smo i zamjenicu načelnice Općine Đelekovec Marinu Mihalec. Općina Đelekovec, naime, u svojoj nadležnosti ima dio Drave nizvodno od Halasz csarde gdje se gnijezde rijetke i zaštićene ptice bregunice.
– Želja nam je, a i izazov, da pronađemo rješenje za sve: i što se tiče toka Drave i poljoprivrednih površina, ali i staništa tih jedinstvenih ptica, za dobrobit svih nas koji živimo uz rijeku Dravu. Trebamo čistu, ekološki prihvatljivu i prirodnu rijeku Dravu za nas koji smo tu, ali i za generacije koje dolaze.
Kebrač i patuljasti rogoz kritično su ugrožene biljne vrste u Europi. Tijekom istraživanja provedenog u sklopu DRAVA LIFE projekta 2017. godine pojavljivanje kebrača nije potvrđeno ni na jednom otprije poznatom prirodnom nalazištu na sprudovima Drave. Ova je vrsta pronađena samo na antropogenim staništima, na dvije šljunčare i uz drenažni kanal hidroelektrane Donja Dubrava. S obzirom da pogodna mjesta za rast i razvoj kebrača i dalje postoje, jedina opcija za očuvanje njegove populacije je repopulacija, odnosno premještanje ugroženih biljnih jedinki. Svega 26 pronađenih sadnica kebrača stoga je presađeno na neobrasle površine šljunčanih i pješčanih sprudova na tri prethodno odabrane lokacije.
Patuljasti rogoz nalazi se na popisu Bernske konvencije za zaštitu Divljih vrsta i prirodnih staništa u Europi. Pojavljivanje patuljastog rogoza provedenim istraživanjem u Hrvatskoj nije potvrđeno, te se ova vrsta nažalost smatra regionalno iščezlom sa područja Hrvatske. Metode provođenja planirane reintrodukcije izabrane su na temelju rezultata istraživanja i iskustava stečenih tijekom akcija reintrodukcije koje su do sada provedene u nekim europskim zemljama. Odrasle biljke patuljastog rogoza sa razvijenim korijenom presađene su na šljunčane i pješčane sprudove na rijeci Dravi u blizini ušća Mure u Dravu.
Kebrač i patuljasti rogoz postat će tako ponovno glavni indikatori poboljšanja uvjeta riječne dinamike i pokazatelji zdrave i prirodne rijeke, a njihovim ponovnim uvođenjem direktno se utjecalo i na poboljšanje bioraznolikosti flore i faune te prirodnih vrijednosti rijeke Drave, poručuju iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode.
Cilj projekta “DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekom”, koji je započeo 1.12.2015. godine, je unaprjeđenje ekosustava gornjeg toka rijeke Drave u Hrvatskoj. Projekt je sufinanciran iz sredstava EU programa LIFE 2014. u iznosu od 2.755.739,00 EUR, dok je ukupna vrijednost projekta 4.592.898,00 EUR. Provodi se kroz međusektorsku suradnju Hrvatskih voda kao glavnog nositelja projekta te partnera WWF, Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko – podravske županije, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko – križevačke županije. Uz podizanje razine svijesti, uspostavljanje prekogranične suradnje i smanjenje uznemiravanja faune ptica od strane ljudskih djelatnosti, glavne projektne aktivnosti su obnova staništa rijeke Drave, kreiranje novih i obnova starih rukavaca, modifikacija i izgradnja novih, ekološki prihvatljivih vodnih građevina na nekoliko lokacija rijeke Drave.
