Hrvatska vlada i Hrvatska narodna banka izradile su dokument ključan za uvođenje eura u Hrvatsku. U HNB-u su ocijenili da su koristi znatne i trajne naravi i veće su od troškova uvođenja eura u Hrvatskoj.
Rekao je to tijekom predstavljanja u koprivničkom sjedištu Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Koprivnica viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić:
— Uvođenje eura kao glavna korist koju mi identificiramo jest uklanjanje valutnog odnosno tečajnog rizika budući da su naši građani, poduzeća i država zaduženi u stranoj valuti. Ukupan dug koji je vezan uz euro iznosi otprilike 500 milijardi kuna. To je jedan i pol BDP Hrvatske. Svaka veća oscilacija tečaja, depercijacija, narušava solventnu sposobnost i građana i poduzeća da otplaćuju taj dug. S tim povezano smanjenje kreditnog rizika djelovat će i na smanjenje kamatnih stopa.
Viceguverner je istakao da se građani ne moraju bojati uvođenja eura kao platežnog sredstva u Hrvatskoj jer osim povećanja bit će i smanjenja cijena, pa to neće značiti pad kupovne moći. A kad će euro doista biti i uveden, za sad, kaže viceguverner Šošić, još nije poznato, no u Vladinoj strategiji je da to bude između 2020. i 2023. godine. Uvođenju eura prethodit će reforme koje bi trebale maksimalno ublažiti monetarne promjene u našem društvu.
