Grad Koprivnica spada u skupinu onih koji neće biti podvrgnuti sankcijama jer nisu do prvoga veljače donijeli dokumente koji će omogućiti sustav gospodarenja otpadom.
Dva dana prije isteka roka, koprivničko Gradsko vijeće usvojilo je dokumente koji reguliraju odvajanje i sortiranje otpada na kućnom pragu te potom i prikupljanje miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada. Riječ je o lokalnom propisu koji regulira kako će se skupljati i odvoziti otpad iz kućanstava i svih onih koji imaju miješani komunalni, biorazgradivi ili reciklabilni otpad. Rekla je to Dravi.info predsjednica Uprave Komunalca Maja Hleb pojasnivši što se konkretno mijenja u Koprivnici kad govorimo o prikupljanju otpada:
— Zakon je dao mogućnost da se Uredbom uredi, a Vladina Uredba kaže da se miješani komunalni otpad odvozi dva puta mjesečno, pri čemu su ga građani dužni dati na odvoz barem jednom u mjesec dana. To su one kante iz kojih smeće ide na Piškornicu. Osim toga, Uredbom je propisano i da se biorazgradivi otpad mora odvoziti jednom tjedno. Mi smo imali obrnutu situaciju. Jednom tjedno smo odvozili miješani komunalni, a biorazgradivi otpad smo odvozili svaka dva tjedna. To je jedna promjena. Druga je vezana za cijenu. Naime, cijena prikupljanja i odvoza otpada kućanstava, koju ćemo donijeti za kraće vrijeme, sadržavat će cijenu miješanog komunalnog otpada. Ostali otpad – plastika, staklo, metal, papir i biorazgradivi otpad, bit će uračunati u tu cijenu. Pravilnije je reći da će biti bez naknade.
Cijena će se sastojati od fiksnog i varijabilnog dijela. U fiksni dio bit će uračunati troškovi biorazgradivog i ovog reciklabilnog otpada.
Ako to povežemo s kantama, smeđe kante će se odvoziti jednom tjedno, a zelene s nerazvrstanim komunalnim otpadom svaka dva tjedna, sumirala je Hleb pojasnivši da je zakonodavac tako htio postići odvajanje otpada. U Koprivnici je to sustav koji građani već znaju pod nazivom “četiri kante”, službeno četiri spremnika. U koprivničkom slučaju to su smeđa i zelena kanta za biorazgradivi i miješani komunalni otpad te žute vreće za plastiku i plave za papir.
Ako građani sve to dobro razvrstaju u svojim domaćinstvima, i tako obave dobar dio posla, pitanje je kako će se usluga odvoza otpada naplaćivati građanima. Hoće li se točno znati tko je koliko predao otpada i koliko to mora platiti – upravo to zna Maja Hleb:
— Mi ćemo za početak omogućiti građanima da odluče koju veličinu spremnika žele. Na žalost, Vlada je dugo donosila ovu Uredbu pa su u nacrtima sve do donošenja Uredbe bile moguće varijante da se građanima naplaćuje po količini i po volumenu. Mi smo se prema tome spremali, čipirali smo kante pa smo spremni primijeniti naplatu i prema količini i prema volumenu. Građanima ćemo ponuditi da izaberu između tri veličine kanti – 80 l, 100 l i 120 l. Ako netko želi, moći će izabrati i spremnik od 240 l. Tako će građani sami, prema veličini posude, birati koliko će plaćati odvoz otpada. Za manje kante plaćat će manje, za veće – više.
U cijenu su, pojašnjava Maja Hleb, uračunata četiri odvoza biorazgradivog i dva miješanog komunalnog otpada mjesečno. Tko će imati više od toga, morat će dodatno platiti. Evidenciju odvoza otpada radit će Komunalac, ali još nisu definirali koju će mogućnost primijeniti. Maji Hleb se čini da bi čipiranje kanti bilo najbolje rješenje:
— Naravno, mi još nemamo čipirane sve kante. No čipiranje uvodimo i sve će kante biti čipirane. Svaka nova kanta koje će kućanstvo dobiti, neovisno o Uredbi, bit će čipirana. Ja računam da ćemo kroz neko vrijeme prijeći na čipirani način. U to smo uložili i novac. Osobno mislim da je to bolji način od naplate po volumenu. No, to ćemo odlučiti kad prođe vrijeme prilagodbe. Vjerujem da će to vrijeme kod nas biti kraće od propisanih godinu dana.
I tako Grad i Komunalac stvaraju uvjete za ispunjenje zakonskih odredbi o postupanju s otpadom. No, što će biti s onima koji se neće pridržavati novih pravila igre? Na njih će vjerojatno biti primijenjen neki vid sankcija koji još uvijek nije točno definiran. Ili će to možda biti neki vid stimulacija za one koji će se pridržavati postavljenih pravila i tako pridonijeti efikasnom gospodarenju otpadom i očuvanju životnog okoliša. A da su građani Koprivnice svjesni potrebe kvalitetnog zbrinjavanja otpada govore podaci o dosad postignutim rezultatima. Dravi.info ih je pobrojala predsjednica Uprave Komunalca Maja Hleb:
— Odvoz otpada na Piškornicu u zadnjih četiri, pet godina smanjio se za 25%. U odnosu na razdoblje od prije 12, 13 godina imamo smanjenje od visokih 63% što je jako dobro. Mi iz Koprivnice trenutno na Piškornicu odlažemo 6.600 tona otpada godišnje. Istovremeno bilježimo i povećanje od 35% odvojenog otpada preko zelenih otoka, a s uvođenjem kanti za odvajanje na kućnom pragu prikupljeni biorazgradivi otpad povećan je za 64%. Koprivnica sustavnim gospodarenjem otpadom ima u planu u naredne dvije do tri godine na odlagalište na Piškornici odlagati manje od 50% otpada u odnosu na sadašnje stanje, dakle manje od 3.000 tona.
A pred Komunalcem i Gradskom upravom je i velika odluka lociranja sortirnice otpada. Dvoji se između Herešina i Reke. Riječ je o iznimno velikoj investiciji, prema projektantskim procjenama oko 19 milijuna kuna, pa u Koprivnici smatraju da bi taj novac trebalo povući iz kohezijskog fonda. No, pitanje je hoće li resorno ministarstvo ove godine raspisati natječaj za tu namjenu, upozorila je Maja Hleb.
