Kakvo je stanje u prostoru grada Koprivnice, možemo li biti zadovoljni i kako će se grad u budućnosti razvijati – neka su od pitanja koja je otvorio nezavisni gradski vijećnik Antonio Grgić, inače arhitekt i konceptualni umjetnik, raspravljajući pred Gradskim vijećem.
Ustvrdio je da Koprivnica nema donesenu jasnu strategiju razvoja, iako je, kaže, ima na papiru. No, u stvarnosti se, primjećuje, provodi strategija koja nikad nije donesena:
– To je strategija centrifugalnog širenja grada i policentričnog razvoja. Kad smo kretali u velike infrastrukturne projekte zadnjih desetak godina, većinom smo ih locirali na rubovima grada. Govorimo tu o Bazenima Cerine, Sveučilištu Sjever, Trgovačkom centru na Radničkoj, Pevcu i o budućoj Obrtničkoj školi. Ne kažem da je to loše polazište, osobno mislim da je, ali mi ne znamo što je to točno donijelo u grad. Da bismo mogli govoriti o analizi prostora, o ocjeni stanja i trendova, trebali bismo to imati u izvješćima. To centrifugalno širenje, policentrični razvoj grada nigdje nisu doneseni kao strategija urbanističkog ili prostornog razvoja grada, a događaju se i gradu donosi štetu. Vi dok razvlačite neku stvar, kao što se grad razvlači, locirate ljude koji idu prema rubovima, a ne prema centru – pojasnio je.
Simptomi toga, kaže vijećnik Grgić, vide se u centru Koprivnice:
– To su ruševne kuće koje vidimo u Esterovoj i Svilarskoj ulici i tako dalje. Vide se problemi koje je takav način razvijanja grada donio. Pedeset metara od gradske vijećnice vidimo kavernu, bivšu tiskarnicu koja stoji kao rupa. Niz sivih zona je u samom centru grada. To nije problem koji je nastao jučer, niti je problem koji muči samo grad Koprivnicu – smatra Grgić.
Koprivnica je specifična po tome jer ima nekoliko centara – povijesni koji propada i na primjer pametna ulica koju je komunistička vlast formirala kao upravni centar, rekao je Grgić. Predložio je stoga formiranje radne grupe koja će se baviti urbanizmom te zaustaviti trendove propadanja gradske jezgre. A prostorno planiranje u Koprivnici se, podsjetio je, provodi od 1860. godine kad se raspravljalo o tome kako spojiti centar grada sa željezničkim kolodvorom.
Grgiću je uzvratio povjesničar Hrvoje Petrić pokazavši da ne razmišlja samo o povijesti, već i o budućnosti. Smatra da bez obzira na trenutno stanje, Koprivnica ima šanse postati vrlo jak grad pa bi u drugom koraku, koji se nadovezuje upravo na centrifugalni razvoj i policentrično širenje, trebalo planirati širenje grada:
– Koprivnicu bi trebalo prostorno i funkcionalno proširiti do te mjere da se sadašnja prigradska naselja – Herešin, Draganovec, Starigrad, Reka jednostavno funkcionalno uključe u grad i da postanu gradski kvartovi, kao što su to Jarun i Trnje to postali u Zagrebu. To bi značilo da će se onda centrifugalni razvoj i prostorno širenje nadograditi na način koji će potaknuti ruralni razvoj. Centrifugalno širenje je, po mom mišljenju prirema za novi razvojni korak. Iduća stvar u ruralnom razvoju mogla bi biti ta da će Koprivnica biti veliki motor za sadašnje općine koje bi mogle biti nova prigradska naselja – Peteranec, Đelekovec, Koprivnički Ivanec, Koprivnički Bregi, pa čak i Novigrad Podravski.
Vijećnik Grgić ipak ustraje na svom konceptu:
– Bazeni Cerine, Trgovački centar, Sveučilište Sjever i buduća Obrtnička škola su točke koje nisu naselja, već su točke koje privlače stanovništvo iz centra prema rubovima grada. Mi moramo razmisliti o alternativnoj lokaciji za Obrtničku školu. Ja sam također za policentrično razvijanje naselja i demografsko širenje grada Koprivnice, ali sam protiv točki koje će isisavati i dovoditi do toga da će ljudi većinu svojih usluga obavljati van grada.
Druga lokacija za Obrtničku školu je nemoguća jer je postojeća definirana ugovorima Grada, Županije i resornog ministarstva, uzvratio je gradonačelnik Mišel Jakšić. Rasprave vijećnika Grgića drži gubljenjem vremena jer je o nekim stvarima trebalo raspravljati, primjerice kad se gradio Sparov centar u Radničkoj. A kad je pak riječ o širenju, vjeruje da o tome dovoljno govore podaci i rastu i razvoju grada. A kad je riječ o ‘umiranju’ centra grada važno je reći da ima onih ljudi koji žele živjeti u prigradskim naseljima:
– Stvarno vjerujem da se Koprivnica mora širiti i da prigradska naselja moraju imati jednake uvjete kao što ima strogi centar grada. Netko želi zbog dvorišta, pogleda ili zelenila živjeti u Reki, Kunovec Bregu ili Draganovcu i tko smo sad mi da im političkim dekretom to ukidamo? Takav planski model u ovoj zemlji više ne bi trebao postojati – kazao je gradonačelnik Jakšić.
Grgić je uzvratio da ne ulazi u prijašnje odluke, no predlaže da se buduće odluke donose u suradnji s komisijama, odnosno s građanima, koji će tako imati prilike izreći svoje stavove i želje.
