Nakon nešto više od mjesec dana kako je temeljem odluke Skupštine društva Piškornica d.o.o. preuzeo funkcije člana Uprave i direktora tog trgovačkog društva, ali i povezanih društava Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. i Piškornica sanacije d.o.o. Mladen Ružman danas je prvi puta sjeo pred novinare.
Na konferenciji za medije naziva “RCGO Piškornica – stanje i budućnost projekta” direktor Ružman i viši stučni suradnik za zaštitu okoliša Nikola Matinaga govorili su o trenutnom statusu projekta izgradnje budućeg Regionalnog centra za gospodarenje otpadom, ali i o stanju sanacijskog odlagališta.
Regionalni centar za gospodarenje otpadom ide dalje i pred njima je, kaže Ružman, tri godine za uspostavu cjelovitog sustava za gospodarenje otpadom na području četiri sjeverozapadne županije. Posebno je istaknuo da projektom nije predviđena izgradnja spalionice/energane na otpad.
– Regionalni centar za gospodarenje otpadom došao je do faze aplikacije za sredstva Europske unije. Ono što nam nedostaje jest studija izvedivosti koja je na razmatranju kod konzultanata Europske unije, takozvanih Jaspersa. Nadamo se da ćemo definitivne odgovore dobiti do kraja mjeseca, a ambiciozno gledano, do rujna ove godine ćemo doći do prilike da apliciramo za sredstva u iznosu od 560 milijuna eura koja nas čekaju za ovaj projekt. Kraj godine je termin u kojem ćemo krenuti s aplikacijom i dobiti sredstva koja su za projekt predviđena – najavio je.
Direktor Ružman istaknuo je i da projektom nije predviđen prihvat otpada iz Bjelovarsko-bilogorske, ni iz Virovitičko-podravske županije.
Što se pak tiče samog sanacijskog odlagališta, prezentirajući rezultate ispitivanja utjecaja na okoliš, direktor Ružman je kazao da trenutna briga o okolišu nije onakva kakvu bi sami željeli.
– Arsen, fosfor, živa i željezo iznad su vrijednosti koje su dobre. To jest u skladu s okolišnom dozvolom, ali kada gledamo neke druge uredbe koje brinu o kakvoći vode to je daleko iznad dopuštenih koncentracija. Mi s time nismo zadovoljni. Oformili smo zajedničku radnu skupinu s Koprivničkim vodama da bismo zajedno vrednovali ove rezultate i vidjeli što se događa. Potom ćemo predložiti mjere, radnje i budžet da bismo popravili stanje u okolišu, da smanjimo te emisije. Nitko odgovoran ne može to mirno promatrati i reći sve je u redu, samo zato što je pravilno po jednom aktu – rekao je.
Pošto su tijekom 2016. i 2017. godine vođeni pregovori o kupnji MBO postrojenja u Varaždinu, a za što je i izrađena procjena postrojenja, direktor Ružman na današnjoj konferenciji za medije poručio je da njegova kupnja nije u planu.
Na sanacijsko odlagalište, prema pregledu zbrinutih količina otpada prema županijama, oko 10 % otpada dolazilo je izvan četiri županije sjeverozapadne Hrvatske. Unazad tri godine bile su to Primorsko-goranska, Bjelovarsko-bilogorska, Karlovačka i Zagrebačka županija te Grad Zagreb. Zadnjom dozvolom na Piškornicu se može deponirati 78 tisuća tona otpada.
A o zahtjevima vezanima uz zatvaranje odlagališta, koji su se pojavili u javnosti, direktor Ružman kaže:
– Onaj koji ga predlaže, molio bih ga, jer to nije moja privatna stvar, da predloži rješenje, odnosno što ćemo i kamo ćemo s otpadom koji će se gomilati, barem s područja Koprivnice i okolnih naselja i kako ćemo u tri godine dostići ciljeve koje smo si postavili. Možda rješenje postoji, ja ga ne znam i nije bitno da ga vidim, već da se ono predoči javnosti. Javnost je jedan od ključnih dionika u ovom procesu.
Konferencija za medije o Piškornici
Posted by Drava.info on Thursday, January 11, 2018
