Po svome karakteru to je običaj koji spada u skupinu koledarskih, odnosno čestitarskih običaja, a osnovna mu je forma karakteristična za različite krajeve Hrvatske, obilazak sela od strane skupine muškaraca ili dječaka koji pjevajući i izgovarajući određeni tekst čestitaju Božić, novo ljeto ili pak obilježavaju blagdan Triju kraljeva.
U nekim krajevima ova se čestitanja odnose samo na jedan od navedenih blagdana, dok se u drugima ponavljaju, uz eventualnu izmjenu pjesama, odnosno teksta. Zajedničko je svima da svojim postupcima žele domu kojeg su pohodili svako dobro tijekom naredne godine.
Običaj ophoda zvjezdara: trojice dječaka koji mogu biti maskirani kao kraljevi Baltazar, Gašpar i Melkior – kraljevi koji su prema legendi slijedeći zvijezdu repaticu pohodili novorođenog Isusa, karakterističan je za sjevernu i sjeverozapadnu Hrvatsku pa tako i Podravinu. Zanimljivo je istaknuti da se podrijetlo ovog običaja veže uz slične običaje u Njemačkoj i Austriji odakle su kao i neki drugi elementi božićnih običaja vjerojatno i pristigli u naše krajeve.
Zvjezdare su u Podravini još nazivali i zvezdičarima, odnosno betlemarima, a kuće su obilazili sve od Badnje večeri do dana uoči Sveta tri kralja. Najčešće se radilo o dječacima školske dobi koji su u skupinama po trojica obilazili kuće uz pjesme koje su se odnosile na nadolazeći blagdan: Oj sveta betlehemska ti si štalica/vu kojoj porodi sinka djevica (Đurđevac na Badnju večer), Na tom mladom letu veselimo se (Đurđevac, Novigrad), Sveta noć, blažena noć (Peteranec za Mlado ljeto).
Uz pjesmu, najvažniji rekvizit ovih skupina bila je zvijezda. Radilo se o platnu pričvršćenom za sito, na koje su bile zalijepljene svete sličice s likovima svete obitelji, pastira i kraljeva, a bila je osvijetljena svjetlom svijeće utaknute na čavao. Zvijezda je bila pričvršćena na dugačak štap tako da ju je zvjezdar mogao podići visoko iznad glave. Ponekad su vještiji crtači sami narisali navedene motive na platno. Samo u Novigradu Podravskom zvjezdari su umjesto na sito, sličicu stavljali na dasku.
No, bez obzira na navedene razlike, osnovna svrha ovog običaja bila je želja da se u novoj godini osigura sve dobro, a nemalu ulogu imalo je i prikupljanje darova koje su ophodnici nakon pjevanja dobivali od domaćica: novac, jaja ili kolače. Najraširenije pjesme koje su zvjezdari izvodili bile su: O sveta tri kralja/o blažen vaš dan i Nebo daj oku zvijezdu visoku vidjeti/jer triju kralja zvjezdicu valja slijediti. Na žalost, ovaj lijepi običaj sačuvan je samo u sjećanju starijih Podravaca, a jedino se u Molvama zadržao do prije nekoliko godina, gdje je zabilježena i vrlo zanimljiva pjesma koju je upamtila kazivačica Ana Bogat:
ZVEZDIČARSKA PESMA
Ta nam zvezda je izišla s ono strano vel’ke gore,
Ona sveti svetem kraljom tak široko i visoko.
Na zvezdi je dete malo, roke drži zlatni križ…
Osim navedenih običaja, ovaj blagdan značajan je i po tome što se smatra završetkom božićnog ciklusa te se tog dana iz kuće uklanjaju svi božićni ukrasi i simboli.
