U noći sa subote na nedjelju počinje zimsko računanje vremena, što znači da satove pomičemo jedan sat unatrag.
Točnije, u nedjelju 29. listopada kazaljka se s 3 sata vraća na 2. Nakon 2:59 ponovno će biti 2:00. Nedjelja će tako umjesto 24 trajati ukupno 25 sati.
Time ćemo dobiti sat vremena dulju noć koja će dobro doći pospancima, ali pod cijenu kraćeg dana: Sunce će u subotu zaći u 17:44, a u nedjelju već u 16:43.
Povratkom na zimsko računanje vremena vraća se i obaveza upaljenih kratkih ili dnevnih svjetala na vozilima tijekom cijelog dana. (Vozači motocikala moraju ih imati upaljena tijekom cijele godine). Također, električna energija obračunavat će se prema višoj tarifi od 7 do 21, a od 21 do 7 sati prema nižoj.
Podsjetimo, Hrvatska je bila među prvim zemljama koje su na nacionalnoj razini uvele ljetno računanje vremena – kao dio Austro-Ugarske u vrijeme Prvog svjetskog rata, zajedno s carskom Njemačkom. Bilo je to u travnju 1916., a razlog je bio pokušaj smanjenja potrošnje ugljena u ratno doba. Hrvatska je nastavila s praksom za vrijeme Austro-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije te Nezavisne Države Hrvatske (1941. – 1945.). Ljetno računanje vremena ponovno je uvedeno 1983. godine i Hrvatska ga je zadržala nakon osamostaljenja.
Zimsko računanje vremena trajat će do posljednjeg vikenda u ožujku iduće godine.
