Uoči ovogodišnje međunarodne književne manifestacije ‘Galovićeva jesen’, razgovarali smo s autorima i gostima. Među njima je i mladi autor iz Slovenije Andrej Hočevar koji je s nama podijelio svoja razmišljanja prije samog početka festivala.
Medijski pokrovitelji Galovićeve jeseni su Radio Drava i portal Drava.info.
Što za vas osobno znači dolazak na međunarodni književni festival “Galovićeva jesen”? Kakva su očekivanja?
— Putovati kao pisac je uvijek posebno iskustvo – kako se to događa i sada, pišem vam ovo iz hotelske sobe u Moskvi, na putu za Sibir. To je vrijeme intenzivnog razmišljanja o pisanju općenito, način na koji na koji doživljavam svijet dok pišem – svoj vlastiti i svjetove drugih. Ovaj put, međutim, imam veći interes za festival i za sam grad, jer ulazim u pripremu projekta o rijeci Dravi.
Iz vašeg gledišta, koje su prednosti susreta na ovakvim manifestacijama?
— Književni festivali vraćaju moju vjeru u pisanje jer se zbog njih osjećam kao da je književnost doista živa. Pisci nemaju nužno mnogo zajedničkih stvari – imaju mnogo manje nego smo mi naučeni razmišljati – ali, ono što dijelimo je vjera, koliko god ona slaba bila.
Uz sve čime se inače bavite, što vam je trenutno najviše u fokusu? Na čemu radite?
— Volim svoj urednički posao za LUD Literaturu. Uzbuđen sam oko rada s piscima na njihovim rukopisima – to je dosta spor proces. Trenutno pripremamo knjige Tome Podstenšeka, Nataše Kramberger, Jerneja Županiča, Miklavža Komelja, Andreja Blatnika i Jure Jakoba, između ostalih. S druge strane online uređivanje (www.ludliteratura.si) zahtjeva puno brži tempo i stalno je u pokretu. Osobno sam upravo objavio zbirku poezije (Seznam [A List]) za koju mi je trebalo dugo vremena da napišem. Osobni projekt oko kojeg sam trenutno najviše uzbuđen je knjiga o rijeci Dravi – svojevrsni hibrid fikcije i ne fikcije, priča i eseja o nematerijalnoj kulturi uz rijeku, poduhvat u koji se upuštam s filmskim redateljem Matjažom Ivanišinom. Projekt je u najranijim fazama, ali svejedno mi je vrlo važan.
Koju biste književnu preporuku izdvojili za posjetitelje festivala?
— Posjetitelji festivala zainteresirani za slovensku književnost trebali bi svakako uzeti u obzir prozu Jure Jakoba, pjesnike poput Primoža Čučnika, Miklavža Komelja, Jerneja Županiča, kratke priče Andreja Blatnika, putopisne romane Agate Tomažič, posljednju novelu Tome Podstenšeka ili pak posljednju nagrađenu zbirku kratkih priča Suzane Tratnik. Osobno sam u zadnje vrijeme uživao u knjigama Joséa Eduarda Agualusa, Marcela Bayera, Marion Poschmann i Juana Rulfoa. Zanima me što bi hrvatski čitatelji mislili o mojoj knjizi kratke proze, “Dvojna napaka”, u kojoj sam sam u ulozi naratora.
