Subota, 23. studenoga 2024.

HRVOJE PETRIĆ: Koprivnica mora reagirati jer će nam Varaždin ‘uzeti’ prugu, a Mađarska brzu cestu

Koprivnica mora poduzeti sve što može da se ubrza gradnja drugog kolosijeka na željezničkoj pruzi između Vrbovca i Križevaca, odnosno da se odmah krene u realizaciju dvokolosječne pruge prema Koprivnici i mađarskoj granici.

Predložio je to na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća HSS-ov prof. dr. sc. Hrvoje Petrić. Ne smije se dozvoliti, kaže, da se ospori gradnja brze pruge i drugog kolosijeka. Osim toga, predlaže da se Saboru, Vladi i resornim ministarstvima uputi dopis s argumentima za izgradnju brze podravske ceste i njeno uvrštavanje u Program građenja i održavanja javnih cesta u razdoblju nakon 2020. godine.

Također predlaže da upravo Grad Koprivnica okupi gradonačelnike i općinske načelnike s područja kojim bi trebala prolaziti ta nova podravska magistrala. Tako bi se zajedničkom akcijom upravo iz Koprivnice pokrenulo lobiranje prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti da se krene s realizacijom izgradnje podravske brze ceste.

Profesora Petrića su kao stručnjaka na takav istup ponukale aktivnosti u našem okruženju.
Naime, prema službenim kartama, vidi se da je upravo prostor Podravine, ako se izuzme područje Zagreba i najvećih hrvatskih gradova, najgušći i prometno najopterećeniji u cestovnom prometu Hrvatske.

Omjer volumena prometnog toka i kapaciteta prometnica za PGDP (Izvor: PTV Transport Consult GmbH, Nacionalni prometni model Republike Hrvatske, Zagreb, svibanj 2015.)

— I gustoća prometa i činjenica da aktualna podravska magistrala prolazi kroz sela i gradove, kojima gravitira više od pola milijuna stanovnika, te predstavlja veliku opasnost za stanovništvo, argumenti su za izgradnju nove ceste. Nužno je krenuti u akciju kako bi se što prije počelo s pripremama za izgradnju podravske brze ceste — kaže Petrić.

I dok Republika Hrvatska podravsku brzu cestu uopće nije uvrstila u Program građenja i održavanja javnih cesta od 2017. do 2020. godine, naši susjedi Mađari itekako su svjesni važnosti toga cestovnoga pravca koji bi dolinom Drave trebao povezivati Beč i Crno more:

— Mađarska intenzivno kreće u izgradnju cestovnih prometnih pravaca. Jedan od njih je M-9, u ukupnoj duljini oko 300 km. Već su oko Kapošvara i Szekszárda izgradili nekoliko desetaka kilometara brze ceste. Riječ je o alternativnom pravcu sa sjeverne strane. Ako Mađari te pravce izgrade, to će nama u Hrvatskoj smanjiti mogućnost dobivanja europske financijske potpore za izgradnju takve ceste u Hrvatskoj — upozorava prof. Petrić.

Planirana mađarska brza cesta M-9.

Osim za Koprivnicu, ta bi cesta povećala sigurnost građana i mogućnost novog gospodarskog razvoja tijekom cijelog svog poteza, osobito od Osijeka do Iloka koji je prometno izoliran.

— Trebamo se izboriti za to da se podravska brza cesta ne samo uvrsti u službene dokumente, već i da počne njena gradnja. Zašto jedna od točaka izgradnje ne bi bila upravo Koprivnica? — primjećuje prof. Petrić te kao još jedan veliki prometni, a onda i gospodarski problem vidi i pitanje željezničke pruge. Naime, prostor srednje Europe – Mađarska, južna Poljska, Slovačka, dijelovi Ukrajine – mora se povezati sa sjevernim Jadranom i tako svom gospodarstvu omogućiti izlaz na more pa tako i u svijet. Najjeftinije je za to izgraditi kvalitetne prometne koridore, što sufinancira i Europska unija.

Hrvoje Petrić. Snimio Marko Posavec.

I tu naši susjedi već realiziraju neke od svojih planova koji idu nauštrb nas, kaže prof. Petrić:

Imam informacije da Slovenija nastoji izgraditi drugi kolosijek pruge između Mađarske i Kopra. Ubrzanjem slovenskog prometa smanjila bi se snaga Hrvatske u prometnom povezivanju sjevernog Jadrana i srednjoeuropskih zemalja i regija. S druge pak strane, upitno je što će se financirati na prometnom potezu između Zagreba i Mađarske. Iz Varaždina se pojavila inicijativa koja je krenula u ozbiljnu realizaciju – povezivanje brzom prugom između Zagreba i Varaždina, potom nastavak smjera prema Mađarskoj. Ta se pruga ozbiljno realizira jer se, između ostaloga, krenulo s modernizacijom i elektrifikacijom željezničke pruge Zaprešić – Zabok. Nije to samo uređenje i stvaranje prometnog zagrebačkog prstena, već i dio željezničkog povezivanja Budimpešte i Rijeke preko Varaždina koji bi prolazio preko Ivanca, Lepoglave, Krapine i spuštao se prema Zaprešiću i Zaboku. Taj novi pravac, ako bude realiziran, smanjit će važnost starog pravca između Dugog Sela, Botova i Budimpešte. A upravo je to pravac koji je omogućio da Koprivnica bude to što danas jest.

I dok su argumenti na našoj strani, barem si mi to tako pojašnjavamo, možemo li to reći i za političku moć? Prof. Petrić ne dvoji da Koprivnica trenutno nema političku snagu, ali ako se istakne kao središte iz kojega su pokrenute inicijative, imamo, kaže, šanse postići što želimo. A time stvoriti i preduvjete za novi gospodarski razvoj cijelog kraja. Osim toga, kaže prof. Petrić, snaga se dobiva radom, a budemo li sjedili skrštenih ruku i ništa ne poduzimali, ne možemo očekivati da će nam netko nešto dati ili omogućiti, osobito ako i taj sam želi postići isto.

Slušaj uživo
zatvori