Vinovu lozu napadaju i oštećuju brojni štetni organizmi koji uzrokuju smanjenje uroda i kakvoće grožđa, a neki i propadanje pojedinih trsova pa i cijelih vinograda. Jedan od takvih štetnih organizama je fitoplazma ‘Candidatus Phytoplasma vitis’ koja uzrokuje zlatnu žuticu vinove loze (Flavescence dorée, FD), trenutačno najopasniju bolest vinove loze u Europi. U vinogradima u kojima se pojavi, bolest se brzo širi vektorom, američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus Ball) te, ukoliko se na vrijeme ne poduzmu odgovarajuće mjere, ubrzo poprima razmjere epidemije uzrokujući velike gospodarske štete koje se očituju u gubitku uroda i propadanju zaraženih trsova.
Simptomi bolesti se javljaju u vrijeme cvatnje vinove loze, ali postaju jasno vidljivi tek krajem lipnja, u srpnju i kolovozu. Suha i topla ljeta jače pogoduju štetnosti, pa se u takvim godinama prve promjene na trsovima mogu uočiti već početkom ljeta.
Budući da su fitoplazme smještene u žilnom staničju, promjene se mogu vidjeti na svim organima loze (lišće, mladice, grožđe, čokot). Rubovi lišća se uvijaju prema dolje, pa list dobiva trokutasti izgled. Kod bijelih sorata se javlja promjena boje lišća prema svijetlo zelenim i zlatno-žutim nijansama, a kod tamnih sorata poprimaju crvenkastu boju. Oboljelo lišće dozrijeva ranije, a otpada kasnije u odnosu na zdravo. Pred berbu inficirani trs bijelih sorata poprimi izgled zlatno-žute boje. Prilikom stiskanja u šaci inficirano lišće se lomi. Dozrijevanje mladica je vrlo slabo i nepravilno, a najčešće ostaju potpuno zeljaste do kraja vegetacije, pa tijekom hladne zime izmrznu.
Prvi nalaz zlatne žutice vinove loze u Republici Hrvatskoj potvrđen je na vinovoj lozi 2009. u Vivodini, u Karlovačkoj županiji. Od 2009. godine zaključno do kraja 2016. zlatna žutica je nađena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Značajnije je proširena u Istarskoj, Zagrebačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Bolest je u Hrvatsku stigla zaraženim loznim cijepovima, a zatim se sa zaražene loze na nezaraženu prenosila vektorima, odnosno cikadama. Cikada Scaphoideus titanus poznatija pod imenom američki cvrčak prenosnik je navedene fitoplazme. Prisutna je i proširena u gotovo svim vinogradarskim područjima Hrvatske pa i u vinogorjima zaraženim zlatnom žuticom, što povećava rizik od daljnjeg širenja bolesti. Kako ne postoje direktne mjere suzbijanja fitoplazmi, što znači da ne postoje sredstva za zaštitu bilja kojima bismo uništili samu fitoplazmu, jedino nam ostaje mogućnost suzbijanja njenog prijenosnika – američkog cvrčka.
Zlatna žutica je ozbiljan problem
Zbog problema koji ozbiljno prijeti hrvatskom vinogradarstvu donesena je nova Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 46/17) te Odluka o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere sprječavanja širenja i suzbijanja štetnog organizma Grapevine flavescence dorée MLO (NN 51/2017), a u pripremi je i Akcijski plan za suzbijanje i sprječavanje širenja zlatne žutice vinove loze.
Navedenim pravnim aktima propisano je da vlasnici vinograda u demarkiranom području trebaju:
– sustavno pratiti pojavu simptoma zaraze štetnim organizmom na biljkama domaćinima,
– redovito pratiti prisutnost vektora postavljanjem žutih ljepljivih ploča,
– suzbijati vektora u vinogradima i rasadnicima vinove loze prema programu suzbijanja.
Demarkirano područje sastoji se od zaraženog područja širine najmanje 1 km od mjesta na kojem je utvrđena prisutnost štetnog organizma i sigurnosnog područja oko žarišta zaraze, širine najmanje 5 km računajući od granice zaraženog područja. Na koprivničkom području nalaze se dva žarišta bolesti: u Glogovcu i Kunovec Bregu, a demarkirana područja su označena na priloženoj karti. Svi vinogradari na tom području trebaju pratiti pojavu simptoma bolesti, početkom srpnja postaviti žute ljepljive ploče za praćenje američkog cvrčka te redovito suzbijati američkog cvrčka i o tome voditi evidenciju.
Vrijeme je za suzbijanje američkog cvrčka
Prvo suzbijanje američkog cvrčka provodi se odmah nakon cvatnje vinove loze, a njegovu smo prisutnost u našim vinogradima ove godine zabilježili već početkom cvatnje. Za tu namjenu su u Hrvatskoj registrirani insekticidi Actara 25 WG, Decis 2,5 EC, Sumialfa 5 FL, Nurelle D, Chromorel-D, Cythrin Max, Reldan 22 EC te ekološki insekticid Asset. Zbog zaštite pčela važno je da se tretiranje obavlja tek po završetku cvatnje, u doba dana kad pčele ne lete te da u vinogradu prije primjene insekticida bude pokošen cvjetni podrast.
Dva do tri tjedna kasnije provodi se drugo tretiranje, a prema potrebi i na osnovi ulova cikada na žutoj ljepljivoj ploči, treće tretiranje se provodi krajem srpnja.
VAŽNO!
Posjednici vinograda obvezni su tijekom vegetacije provoditi vizualne preglede vinove loze te uoče li simptome zaraze odmah izvijestiti:
- fitosanitarnog inspektora [email protected], (048) 674 550, (048) 674 551 ili
- Zavod za zaštitu bilja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, [email protected], (01) 2311 640 ili
- Savjetodavnu službu [email protected], 091 4882776
Mr.sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan, Savjetodavna služba
viša stručna savjetnica
E-mail: [email protected]
