Prvi dan mjeseca prosinca ujedno je i prvi dan klimatološke zime. Stoga smo, prema računanju meteorologa, u utorak ušli u najhladnije godišnje doba – no, vrijeme vani tome baš i ne nalikuje. Umjesto snijega i leda, prate nas južni vjetrovi, dosta sunca i temperatura ne samo iznad nule nego i iznad deset stupnjeva.
Svemu je tome krivac anticiklonalni greben koji se nad naše krajeve raširio skroz dolje iz Afrike i nema se namjeru uskoro pomaknuti. Zbog toga vlada stabilno vrijeme, iako ne i sasvim sunčano, a ciklone s jakim vjetrovima prolaze sjevernim predjelima kontinenta – daleko od nas. Nastavlja se, dakle, sinoptička situacija koja nam je donijela iznadprosječno toplu i suhu jesen.
Vladavina anticiklone neće tako skoro popustiti, no to ne znači da će nas cijelo to vrijeme pratiti sunce i toplina. Naime, u ovo doba godine u područjima povišenog tlaka zraka može se uspostaviti pojava zvana temperaturnom inverzijom, a do nje dolazi kada sloj toplijeg zraka obično iznad 500 metara visine ispod sebe “zarobi” hladniji zrak; stoga se uobičajeni gradijent temperature u atmosferi izvrne i odatle naziv inverzija. Da bi do toga došlo, ne smije biti značajnijeg vjetra koji “miješa” slojeve zraka.
Uvjeti za uspostavu temperaturne inverzije nad našim krajevima postojat će od sutra, dakle od četvrtka. Dosad nam je pretežno puhao jugozapadni vjetar koji nije dopuštao stvaranje te pojave, a inverzija se u punoj snazi nije uspjela formirati ni tijekom dugotrajne vladavine anticiklone u studenom. Inverziju karakteriziraju dugotrajna magla i niska naoblaka u nizinama – posljedično i niže temperature – dok se vrhovi brda i planina istovremeno kupaju u suncu, te nije neobično da temperatura pri tlu bude blizu nule, a na obližnjoj planini više od 10°C. Planinari koji se tada zateknu na nekom od vrhova mogu uživati u divnom pogledu na okolne nizine pod morem naoblake, dok je iznad njih vedro nebo.
Inverzija je, međutim, vrlo nezgodna za prognoziranje. Kao što je već navedeno, uvjeti za njen nastanak u atmosferi će postojati od četvrtka, ali to ne znači nužno da će do nje i doći. Možda počne lagano, s jutarnjim maglama koje se tijekom prijepodneva raspršuju, a možda se ipak ne uspije oblikovati pa će nas i dalje pratiti sunce. U ovom trenutku to je vrlo teško reći.
Što se tiče prave zime, ona još nije na vidiku. Inverzija može stvoriti svojevrsnu “umjetnu zimu”, s maglom, niskom naoblakom, hladnoćom te možda i injem – ali to ipak nije to. Trenutni izlazi prognostičkih modela upućuju na mogućnost zahlađenja tamo negdje oko sredine idućeg tjedna, no to ne bi bilo ništa dramatično i prošlo bi ili suho ili s vrlo malo oborina te nešto malo sjevernog vjetra. Modeli se razilaze tek od polovice mjeseca, što je predaleko i “prelabavo” za bilo kakvu ozbiljnu prognozu. Stoga, na pitanje hoćemo li imati bijeli Božić trenutno nitko ne može dati uvjerljiv odgovor.
Ukratko, u narednom razdoblju nema prave zime. Jedino temperaturna inverzija može donekle uspostaviti uvjete nalik zimskima, ali hoće li se ona uopće uspjeti formirati i koliko će dugo opstati – teško je reći. Ako nas i poklopi niska naoblaka, izgledno je da će ju početkom idućeg tjedna rastjerati jugozapadnjak koji će ponovno zapuhati te ponovno donijeti zatopljenje. To su loše vijesti za zimoljupce.
A što se tiče astronomske zime, ona ove godine počinje 22. prosinca u 5 sati i 48 minuta.
