Ministarstvo zaštite okoliša i energetike medijima je danas uputilo očitovanje kako bi se, kažu, razjasnila nepotpuna i kriva tumačenja statusa Centra za gospodarenje otpadom Piškornica u Odluci Vlade o implementaciji Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2022. godine.
Podsjetimo, premda iz navedene Odluke proizlazi da se kapacitet Piškornice od 140 tisuća tona otpada godišnje neće mijenjati, pojavili su se prijepori oko uključivanja još dviju županija u projekt: Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske.
Kako pojašnjavaju iz Ministarstva, izgradnja centara za gospodarenje otpadom preduvjet je za ispunjenje obaveze koju Hrvatska ima prema Europskoj komisiji da će do kraja 2018. godine prestati odlagati neobrađeni komunalni otpad na odlagališta. Prema Planu gospodarenja otpadom 2007. – 2015., sve su županije svoje centre trebale završiti do 2012. godine, no od planiranih 13 centara u Hrvatskoj su izgrađena samo dva od kojih je jedan u punoj funkciji, a drugi u probnom radu. Krajnji rok za zatvaranje odlagališta neumitno se približio, a s njime i sankcije koje prijete Hrvatskoj, kažu iz Ministarstva.
Stoga je Vlada, kako bi ubrzala ispunjenje Plana, u dogovoru s Europskom komisijom izradila Odluku o implementaciji Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017. do 2022. godine. Sadržaj te Odluke, kažu iz Ministarstva, od početka travnja intenzivno je raspravljan i na kraju usuglašen s Europskom komisijom u mandatu ministra Dobrovića.
“U tom se kontekstu, tijekom travnja, razmatrala mogućnost pridruživanja pojedinih županija postojećim projektima u višim fazama gotovosti, a sve kako bi se preuzete obveze ispunile na vrijeme, izbjegli troškovi izgradnje novih postrojenja te smanjili troškovi neposrednim korisnicima odnosno građanima. Konkretan slučaj pripajanja Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije CGO-u Piškornica usuglašen je s Europskom komisijom 20. travnja ove godine. Ovdje je važno naglasiti da je Odlukom izričito propisano da nije moguće povećavanje količine miješanog komunalnog otpada koji se može obrađivati u CGO Piškornica”, ističu iz Ministarstva.
Također, prema PGO-u, za svaki centar mora se izraditi studija izvedivosti, pa tako i za Piškornicu. “U konačnici, sama će studija pokazati je li CGO Piškornica optimalno rješenje za svih 6 županija ili je potrebno razmotriti gradnju dodatnog centra. Bitno je imati u vidu da Europska komisija nije sklona financirati postrojenja manjeg kapaciteta za koja je teško dokazati financijsku održivost”, kažu iz Ministarstva.
“Stopa oporabe komunalnog otpada za 2015. u Hrvatskoj je iznosila 18%, u Virovitičko-podravskoj županiji oporabljivalo se te godine 21,4% a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji tek 14,2%. Ove dvije, kao i sve ostale naše županije trebaju uložiti znatne napore na izgradnji sustava odvojenog sakupljanja otpada, kao bi do 2020. odvajale 50% komunalnog otpada, što smo po Direktivi EU dužni postići. Centralna Država u tom im je nastojanju spremna pomoći.”
“Zaključno, svim nadležnim institucijama poznate su obveze, vezano za gospodarenje otpadom, koje je Hrvatska preuzela pristupanjem Europskoj uniji, kao i rokovi, kao i sankcije. Vjerujemo da je ministar Dobrović o postignutim dogovorima o CGO Piškornica komunicirao s nadležnom područnom samoupravom. Ukoliko ta komunikacija nije bila dostatna Ministarstvo je otvoreno za sve potrebne konzultacije, razmjenu informacija i mišljenja”, stoji u očitovanju.
