U okviru višegodišnjeg traženja rješenja za problem preskučenog, energetski neučinkovitog i mnogim građanima arhitektonski nepristupačnog prostora knjižnice u postojećoj zgradi, povodom 70. obljetnice utemeljenja gradske knjižnice u Koprivnici održan je okrugli stol „Kakva knjižnica treba Koprivnici – novi trendovi u knjižničarstvu“ (Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica 10.11.2015.).
Ovaj okrugli stol bio je nastavak višegodišnjeg promišljanja budućnosti gradske knjižnice u Koprivnici kao zajedničkog projekta građana, knjižničara i gradske uprave. Na njemu su sudjelovali građani, predstavnici gradske i županijske uprave i samouprave, predstavnici udruga te predstavnici medija. Mišel Jakšić, koprivnički dogradonačelnik, i Ivan Pal, zamjenik koprivničko-križevačkog župana tom su prilikom čestitali knjižnici na dosadašnjem izvrsnom radu. Gospodin Pal istaknuo je kako se u ovoj instituciji nalazi i matična županijska služba tako da gradska Knjižnica u županijskoj upravi ima podršku i partnera, a nedavno je održan radni sastanak kako bi se, između ostaloga, pronašli modeli financiranja za izgradnju nove knjižnične zgrade. Uz angažman Županije svako treba istaknuti i nedavnu odluku gradonačelnice Grada Koprivnice, Osnivača Knjižnice, o imenovanju povjerenstva za odabir lokacije za novu zgradu gradske knjižnice, kako bi se moglo pristupiti izradi projektne dokumentacije.
Na okruglom stolu održana su tri izlaganja.
Kakva knjižnica treba Koprivnici – što kažu građani?
Mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, ravnateljica Knjižnice, prezentirala je rezultate sociološkog istraživanja o stavovima Koprivničanaca o sadašnjim i budućim ulogama i zadacima Knjižnice „Fran Galović“ u životu i razvoju grada. Istraživanje je provedeno ljetos u okviru njezine doktorske disertacije „Narodna knjižnica kao središte lokalne zajednice u suvremenom društvu“(PP prezentacija dostupna na: http://bit.ly/1XeX02O).
Kakva knjižnica treba Koprivnici – što kažu knjižničari?
Ljiljana Vugrinec, voditeljica županijske matične službe, iznijela je i obrazložila prijedlog knjižničara Knjižnice „Fran Galović“ o mogućoj lokaciji nove knjižnične zgrade na prostoru uz župnu crkvu Sv. Nikole (ugao ulice Đ. Estera i Školske ulica), a što je potkrijepila zakonskim i podzakonskim odredbama (PP prezentacija dostupna na: http://bit.ly/1MRawiV). Treba istaknuti da je ovaj prijedlog poduprlo i Upravno vijeće Knjižnice te je upućen Gradskoj upravi prošle godine.
Kako bi nova zgrada knjižnice trebala izgledati?
Treće izlaganje održao je Marko Sedlanić, mladi magistar inženjer građevinarstva, koji je uz pomoć računalne tehnologije vizualizirao tlocrt i mogući izgled nove zgrade knjižnice na lokaciji uz župnu crkvu Sv. Nikole (ugao ulice Đ. Estera i Školske ulica) (PP prezentacija dostupna na: http://bit.ly/1Nsyhna).
Zaključci okruglog stola vezani uz lokaciju nove zgrade knjižnice
Rezultati sociološkog istraživanja pokazuju da većina građana Koprivnice želi da buduća knjižnica ostane u središtu grada. Lokacija uz Župnu crkvu svetoga Nikole, na prostoru uz ulicu Đ. Estera i Školsku ulicu je odlična jer ima dobru prometnu povezanost, nalazi se u središtu grada, orijentirana je prema parku, odnosno tihoj zoni i pruža se mogućnost izgradnje parkirališta, a sve su to zahtjevi koje bi knjižnica u budućnosti trebala zadovoljiti. Nedostaci postojeće knjižnične zgrade su prije svega nemogućnost ugradnje dizala za osobe s invaliditetom i drugim teškoćama u kretanju, preuski prostori između polica s knjigama i prometna nepristupačnost. Problem je i energetska neučinkovitost zgrade prvenstveno zbog vlage u podrumskom spremištu. Položaj “kuće u nizu”, okružene drugim zgradama, također onemogućava širenje, odnosno dogradnju postojeće knjižnice radi proširenja nedostatnog prostora, koji iznosi svega 1058 kvadrata, raspoređenih na sedam etaža, povezanih s devet stubišta kojima knjižničari godišnje ručno prenesu čak 160 tona knjiga.
U skladu s važećim hrvatskim propisima, Zakonom o knjižnicama i Standardima za narodne knjižnice te kada se uzmu o obzir svi relevantni parametri i aktualne potrebe (kao što su veličina fonda, broj i vrste aktivnih i potencijalnih korisnika, broj odjela, službi i usluga itd.) već u ovom trenutku koprivnička gradska knjižnica trebala bi imati oko 2800 kvadrata. Prema okvirnoj projekciji rasta fonda i usluga u idućih nekoliko desetljeća nova knjižnična zgrada trebala bi optimalno imati oko 4000 kvadrata. Tek tada bi korisnicima bio dostupan sav knjižnični fond kojeg je trenutno u zatvorenim spremištima spremljeno čak 3/4! Odgovarajući zaseban prostor dobile bi sve skupine korisnika, od beba i mladih, do osoba treće životne dobi, a u novoj zgradi uredili bi se i multifunkcionalni prostori koji ne bi služili samo knjižnici, nego i za različite potrebe zajednice koji danas toliko nedostaju u gradu. Nova knjižnica u kojoj bi se osigurala svakome primjerena suvremena vertikalna i horizontalna prostorna komunikacija napokon bi trebala biti ravnopravno dostupna i svim korisnicima s teškoćama u kretanju.
Vizualizacija nove zgrade na konkretnoj, trenutno neizgrađenoj parceli na uglu Esterove i školske ulice, koju za lokaciju nove knjižnice predlažu knjižničari, pokazala je da se na cca 1500 m2 izgradive površine može dobiti kvadratura potrebna za knjižnicu i to na četiri etaže (jednu podzemnu i 3 nadzemne – prizemlje i dva kata). Također, moguće bi bilo izgraditi dodatne sadržaje za potrebe zajednice koji će ujedno doprinositi samoodrživosti zgrade kao što su solarni kolektori za proizvodnju energije, podzemna garaža, prostori za javno korištenje poput kafića ili knjižare, igraonice za djecu, uređen okoliš za boravak na otvorenom i sl.
Izgradnja nove knjižnice na ovoj parceli, tzv. knjižničnog trga, uz susjedni budući tzv. muzejski trg omogućila bi stvaranje svojevrsnog novog “kulturnog kvarta” grada, oživljavanjem i oplemenjivanjem novim sadržajima njegove najstarije jezgre. Nova knjižnica trebala bi, u svakom slučaju, zadržati najvažnije pozitivne karakteristike sadašnje zgrade – prije svega reprezentativnost i arhitektonsku prepoznatljivost, a nova knjižnica, kao i stara, samo u primjerenijem prostoru, i dalje treba ostati „dnevni boravak“, „učionica” i “radna soba” grada, središnja informacijska točka za stanovnike grada i njegove goste, mjesto susreta građana svih dobi i interesa, simbolički i emotivno važna točka za nove generacije Koprivničanaca koji će u knjižnici odrastati u idućim desetljećima.
S obzirom na to da su mnogi Koprivničanci emotivno vezani uz sadašnju zgradu knjižnice u središtu grada koja se na tom mjestu nalazi već više od trideset godina te se mnogi pitaju što će s njom biti kad Knjižnica dobije novu zgradu, jedan od mogućih prijedloga je da se ova zgrada prenamijeni u „kuću književnosti“ kojom bi se odala počast brojnim zavičajnim književnicima, ali i omogućilo interaktivno učenje djece i mladih pomoću suvremene informacijske tehnologije te mjesto na kojem bi bila dostupna sva zavičajna građa.
Poveznice na već objavljene osvrte na okrugli stol „Kakva knjižnica treba Koprivnici – novi trendovi u knjižničarstvu“:
http://drava-info.hr/2015/11/kakva-knjiznica-treba-koprivnici-veca-porucuju-knjiznicari/
http://kckzz.hr/obiljezena-70-obljetnica-utemeljenja-knjiznice-i-citaonice-fran-galovic/
http://issuu.com/lokalnahrvatska/docs/lokalna-hrvatska-20151111 (str.5)
