Počela je sezona krpelja. Ove sitne životinjice, duge svega nekoliko milimetara, pripadaju skupini paučnjaka. U Hrvatskoj je najraširenija vrsta takozvani šumski krpelj koji se i najčešće prihvaća na ljude.
Krpelji nastanjuju šume, proplanke, nisko raslinje, grmove i visoku travu, osobito na vlažnim i sjenovitim mjestima, dok se u urbanim sredinama mogu pronaći u parkovima, živicama, vrtovima te dvorištima.
Za razliku od komaraca, krpelji ne traže aktivno domaćina. Umjesto toga, čekaju na vrhovima trave, granama ili lišću, da se životinja ili čovjek kretnjom približe. Njihov radijus kretanja je vrlo ograničen i ovisi o stadiju razvoja.
– Kada domaćin dodirne krpelja, on se pomoću nožica prihvati za kožu i počne se kretati tražeći pogodno mjesto za ubod – najčešće tamo gdje je koža vlažnija i mekša, poput trbuha, prepona, pazuha i područja iza uha. Samo traženje mjesta može potrajati satima. Ubod traje nekoliko minuta i obično ga ne osjetimo, jer krpelj luči tvari iz sline koje djeluju kao anestetik. U kožu zatim uranja svoje “rilce” s kojim siše krv, dok slinom izlučuje specifičan protein koji stvara čvrst vezivni sloj, učvršćujući ga na koži – pojasnila je dr. Danijela Pinter iz Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije.
Proces pričvršćivanja može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana, a hranjenje počinje tek kad se krpelj stabilno usidri. Što se krpelj dulje zadrži na tijelu, to je veća vjerojatnost prijenosa uzročnika bolesti.
– Smatra se da je za prijenos bolesti s inficiranog krpelja na čovjeka često potrebno i do 24 sata, stoga je izuzetno važno krpelja ukloniti što je prije moguće – pojasnila je dr. Danijela Pinter.
Budući da se Koprivničko-križevačka županija nalazi u području s visokom aktivnošću krpelja, očekivano je povećanje broja oboljelih od bolesti koje krpelji prenose.
– Broj oboljelih od krpeljnog meningoencefalitisa varira iz godine u godinu – ističe Pinter.
S obzirom na to da za Lyme boreliozu ne postoji preventivno cijepljenje, izuzetno je važno provoditi edukaciju stanovništva, kako o načinima zaštite od krpelja, tako i o prepoznavanju ranih simptoma bolesti.
– Zbog toga se posebna pozornost posvećuje rizičnim skupinama, šumskim radnicima, lovcima, planinarima i izletnicima koji se preventivno cijepe protiv ove bolesti – kazali su iz Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije.
Što je s četveronožnim prijateljima?
Nakon što smo definirali što su krpelji i koliko zapravo mogu biti opasni, zapitali smo se – što je s našim četveronožnim prijateljima, kućnim ljubimcima? Kako bismo dobili stručne informacije, kontaktirali smo Veterinarsku stanicu Koprivnica i razgovarali s doktorom Tomislavom Poje.
Doktor Poje naglasio je da su krpelji izuzetno opasni za pse jer prenose dobro poznatu bolest – babeziozu, poznatu i pod nazivom piroplazmoza.
– Osim nje, krpelji su prenositelji i anaplazmoze te erlihioze, bolesti koje u početku često pokazuju blage kliničke simptome, no zapravo su ozbiljne i teško prenosive vektorske bolesti – pojasnio je doktor.
Pitali smo ga kako najbolje zaštititi kućne ljubimce od krpelja i bolesti koje prenose.
– Preporučujemo isključivo veterinarsko-medicinske preparate koji dolaze u obliku ampula, tableta, ogrlica, a relativna novost na tržištu dostupna i kod nas – je injekcijska zaštita koja traje cijelu godinu. Ipak, važno je znati da nisu svi proizvodi jednako prikladni za svakog psa. Sve ovisi o načinu života, pasmini, vrsti dlake i sličnim čimbenicima. Zato je najbolje posavjetovati se s veterinarom i dogovoriti individualni tretman – istaknuo je.
Dodao je i da je ove godine, u Ambulanti Otto, zabilježen najveći broj slučajeva bolesti prenosivih krpeljima od svih godina dosad, srećom, većina ih je otkrivena na vrijeme i uspješno liječena.
– Događa se da u jednom danu zaprimimo i pet, šest pa i više pacijenata s nekom od bolesti koje prenose krpelji. Zato je pravilna i pravodobna zaštita od krpelja izuzetno važna – zaključio je doktor Poje.
