Na zgradi Muzeja Podravine na Trgu Stjepana Radića u Virju postavljena je i svečano otkrivena spomen-ploča u čast znamenitog zagrebačkog kanonika, rektora sjemeništa, profesora teologije, dramaturga, reformatora hrvatskog pravopisa i prevoditelja Novog zavjeta na hrvatski jezik Stjepana Korolije.
Spomen-ploču postavili su Općina Virje, Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja” – Zmajski stol u Križevcima i Župa svetog biskupa Martina iz Virja. Povod za postavljanje ove spomen-ploče je 200. obljetnica smrti kanonika Stjepan Korolije, priopćili su iz Općine.
– Današnja aktivnost jedna je u nizu aktivnosti koje provodimo na način obilježavanja znamenitih ličnosti Hrvatske ili obilježavanja znamenitih događaja koji su se dogodili u hrvatskoj povijesti. Moram naglasiti da s Općinom Virje imamo izuzetno dobru suradnju i naši prijedlozi često dolaze na plodno tlo – rekao je Zvonimir Ištvan, pročelnik Zmajskog stola u Križevcima – Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja”.
Podsjetimo, Stjepan Korolija rođen je u Virju 15. prosinca 1760. godine u obitelji Đure i Ane Korolija rođ. Đurišević, a iz obitelji je poteklo još nekoliko svećenika. Školovao se u Varaždinu i Beču gdje se tijekom studija isticao svojom izvrsnošću. Ondje je slušao i polagao matematiku, metafiziku, etiku, aritmetiku, algebru i teologiju. Vrativši se u Zagreb zaređen je za svećenika 1785. godine i nastavio je studirati jezike i teologiju iz koje je stekao doktorat. Postao je zagrebački kanonik 1807. godine. Predavao je kao profesor na sjemeništu u Zagrebu čiji je bio ravnatelj (rektor) od 1808. do 1825. godine. Ondje se istaknuo adaptacijom drama prevedenih s njemačkog jezika za sjemenišno kazalište čime je dao doprinos ranom razvoju hrvatske dramaturgije i književnosti. Bio je savjetnik zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca za jezična i književna pitanja, odnosno za reformu pravopisa. Ujedno bio je član tzv. „Biblijskog društva“ okupljenog oko Vrhovca koje je radilo na prijevodu Novoga zavjeta na hrvatski jezik. Štoviše, kanonika Stjepana Koroliju smatra se autorom prijevoda Biblije na horvatski, tj. kajkavski jezik. Kanonik Stjepan Korolija umro je u Zagrebu 4. svibnja 1825. godine. Zbog vrijednog prevoditeljskog i spisateljskog rada na hrvatskom jezikom Stjepana Koroliju opravdano se smatra jednim od začetnika hrvatskog narodnog preporoda.
