Početkom godine u Hrvatskoj se održao prvi jednodnevni bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki.
Sve je krenulo s društvenih mreža odnosno stranice “Halo, inspektore” koja je građane pozivala na bojkot zbog stalnog rasta cijena.
Tog 24. siječnja u petak trgovine diljem Hrvatske bile su prazne, a Porezna uprava objavila je podatke o broju fiskaliziranih računa koji su pokazali kako su građani sveopćim bojkotom “srušili promet” trgovaca i za 31 posto u odnosu na redovne petke.
>> FOTO: BOJKOT TRGOVINA Parkirališta su prazna, prodavačica: ‘Danas je osjetno manje kupaca’
Bojkot je proglašen uspješnim, a organizatori su najavljivali da će se nastaviti još jače.
Sve se ispuhalo
Ipak, već drugi opći bojkot polučio je manjim uspjehom, a svi posljedični koji su se održali naišli su na još manji odaziv građana. Uz to, stvari su se znatno zakomplicirale pa su organizatori tako pojedine dane pozivali samo na bojkot pojedinih trgovina i proizvoda dok su se neke dane organizirali opći bojkoti svih trgovina ili pak opći bojkoti svih usluga i slično.
Osim što je građanima bilo ponešto teško pratiti što se i kada bojkotira, bojkot je podržao premijer Andrej Plenković pa onda i drugi ministri i političari, a cijela stvar se postepeno ispuhala.
Stranica “Halo, inspektore” na društvenim mrežama i dalje postoji, ali više ne poziva na bojkot trgovina, nego se većinom okrenula ukazivanju na razne nepravilnosti koje građani uočavaju u trgovinama diljem zemlje i susjedstva.
Kakve su danas cijene?
I dok je bojkot prestao, postavlja se pitanje vide li se rezultati odnosno jesu li cijene u Hrvatskoj ostale previsoke?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenima 1. travnja ove godine, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u ožujku 2025. godine u odnosu na ožujak 2024. godine u prosjeku su više za 3,2 posto dok su u odnosu na veljaču 2025. u prosjeku više za 0,4 posto.
Drugim riječima, cijene kontinuirano rastu od ožujka prošle godine dok su u ožujku ove godine već veće nego što su bile u veljači.
Ako u obzir uzmemo da se prvi i najuspješniji bojkot trgovina održao 24. siječnja ove godine, čini se da nije stao na kraj rastu cijena.
Uz to, podaci dostupni na vladinim poreznim stranicama pokazuju da je sveukupni broj fiskaliziranih računa izdanih u siječnju i veljači ove godine sličan i kreće se oko brojke od 170 milijuna dok se za ožujak ove godine bilježi porast na gotovo 200 milijuna izdanih fiskaliziranih računa.
Podaci pokazuju da su u Hrvatskoj nakon bojkota trgovina cijene još porasle, ali je porastao i broj fiskaliziranih računa što pak znači da se više i trošilo.
