Gimnazija Fran Galović i ove godine organizira Festival jezika koji učenicima nudi priliku da istraže bogatstvo svjetskih jezika i kultura.
Projekt je prepoznalo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a cilj je kod učenika potaknuti darovitost, kreativnost, istraživački duh i aktivno učenje upoznavanjem jezika koji se ne uče svakodnevno.
Festival će se ove godine održati 10. i 11. travnja u gimnaziji, a posjetitelji će imati priliku sudjelovati u raznovrsnim jezičnim radionicama, debatama, kvizovima i kreativnim prezentacijama koje će im pomoći da bolje razumiju ulogu jezika u globalnoj komunikaciji, kulturi i međusobnom razumijevanju.
Održat će se više od 50 programa, a sve kako bi ukazalo na to da je poznavanje jezika u globaliziranom svijetu važno za osobni i profesionalni razvoj kao i da je jezik ključan za izgradnju mostova između različitih kultura i naroda.
– Željeli smo učenicima ponuditi druge jezike uz one koje uče u redovnom školskom programu. Upoznavanjem s novim jezicima i kulturama učenici proširuju svoja znanja, a s novim jezicima upoznat će ih njihovi izvorni govornici – rekla je uvodno profesorica Martina Šifkorn Labazan te dodala kako je jedan od ciljeva festivala učenike izložiti drugačijem sadržaju od onog na koji su navikli.
Potrebu za održavanjem drugog izdanja Festivala jezika izrazili su upravo učenici, odgovarajući na anketu o tome koliko im se ovakav tip sadržaja sviđa.
– Učenike je danas teško motivirati, a većina ih vrijeme provodi u virtualnom svijetu, no ankete su pokazale kako se učenicima ovakav sadržaj sviđa. Učenici najviše vole radionice jezika, a ove ćemo godine ponuditi i rumunjski, slovački i švedski uz jezike koji se već uče u školi. Radionice jezika prati i gastronomija, odnosno učenici i kušanjem hrane iz zemalja iz koje spomenuti jezici potječu mogu doživjeti te zemlje i te kulture – pojasnila je Šifkorn Labazan.
Osim radionica stranih jezika, održat će se i radionica kajkavskog.
– Iako većina naših učenika živi u Podravini, u školi ne govori kajkavskim jezikom jer misle da je to nešto čega se treba sramiti, a mi ih želimo senzibilizirati i pokazati da je kajkavski dio njihovog identiteta – zaključila je Šifkorn Labazan.
Festival jezika zapravo je centralno događanje cjelogodišnjeg projekta, a uz vanjske predavače, radionice će voditi i učenici.
– Prepoznali smo da Festival jezika može, uz sve ostale, biti platforma za kreativne i darovite učenike koji se na festivalu mogu izraziti na najbolji način, poput radionice na kojoj će učenici iznijeti priče koje su sami napisali – rekla je profesorica Ivana Pavela i dodala kako je festival otvoren za javnost pa svatko može doći i obogatiti svoje poznavanje jezika.
Jeziku se na festivalu pristupa na stručni i umjetnički način, a u svemu sudjeluju predavači s društvenih fakulteta te institucija poput HAZU-a i Talijanskog instituta, novinari, književnici i učenici.
– Posebno smo ponosni na to što su nam se pridružile i kolege iz STEM znanosti što pokazuje da se ne moraju dijeliti na “naše i vaše”. Jeziku pristupamo globalno i lokalno, a naglasak ćemo staviti upravo na kajkavštinu. Mladi danas gube svoj jezik, imaju sve manji rječnik, nemaju više širinu jezika kojim bi izrazili što misle i osjećaju pa je cilj prije svega mlade vratiti jeziku. Kao pedagozi i humanisti moramo raditi na tome i ponuditi sadržaj kojim ćemo jezik vratiti mladima i mlade jeziku – istaknula je profesorica Lidija Novosel.
Na novinarsko pitanje o sve manjem interesu za upis jezične gimnazije kod učenika osmih razreda osnovnih škola, organizatori festivala jednoglasno odgovaraju kako interes za jezike i dalje postoji, samo na njega ponovno treba ukazati.
– Jezici su još uvijek popularni, a to pokazuje i činjenica što mnogi učenici svakodnevno koriste aplikacije za učenje jezika. Problem je u tome što djece općenito ima manje, opća gimnazija popularnija je jer se čini da imaju više manevarskog prostora pri promišljanju toga što će kasnije upisati, no pokazalo se da je tako i s jezičnom gimnazijom. Interesa ima, učenike samo treba motivirati, a upravo je i to jedan od razloga zašto smo pokrenuli ovaj festival – zaključuju.
