Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u državi je trenutačno gotovo 1.229.000 umirovljenika, od kojih je 212.795 u prijevremenoj i penaliziranoj mirovini.
Kako je izračunao portal Mirovina.hr, ona u prosjeku iznosi 572 eura za gotovo 36 godina staža, s udjelom u prosječnoj plaći od 42 posto, što ispada da im godina staža vrijedi nešto manje od 16 eura. Starosna mirovina je u prosjeku 61 euro veća, s četiri godine rada manje.
Mirovinskom reformom koja bi trebala zaživjeti ovoga ljeta, Vlada će ukinuti penalizaciju, ali tek kada korisnici napune 70 godina.
Da je doživotna penalizacija uistinu nepravedna, upozorio je i Željko Šemper, mirovinski analitičar iz Koprivnice.
– Penalizacija je nekad postojala kao destimulacija odlaska u prijevremenu mirovinu u iznosu 6,65 posto, a ukidala se nakon što je korisnik napunio 65 godina života. U mirovinskoj reformi od 1. siječnja 1999. godine postotak penalizacije bio je trostruko veći i iznosio je čak 18 posto i što je najtragičnije, bio je do kraja života. Zakon također ne razlikuje korisnike prijevremenih mirovina koji su dragovoljno otišli u prijevremenu mirovinu, od onih koji su ostali bez radnog mjesta, a u svojim 50-im godinama nisu mogli pronaći novi posao. Jedina opcija je bila odlazak u prijevremenu mirovinu, ako su imali sreću da imaju uvjete za mirovinu. Za sve njih je to bila dvostruka kazna jer su ostali su bez radnog mjesta i zarađena mirovina bila im je umanjena do kraja života – kazao je Šemper za Mirovina.hr.
Šemper predlaže da se odmah ukine penalizacija najnižih mirovina te da se stopa penalizacije svima izjednači na 0,15 posto. Tražio je i da se barem nakon 70. godine života ukine nepravedna doživotna penalizacija, jer su to, kako navodi, godine kad obično jedan od bračnih partnera ostane samac, a nakon toga postane socijalni slučaj. Kako je i najavljeno, ovom zahtjevu stručnjaka i umirovljenika Vlada će sada ipak udovoljiti.
Dio penaliziran s 20,4 posto
Portal Mirovina.hr podsjeća kako trenutačno imamo četiri skupine penaliziranih. Prvu čine umirovljeni od 1. siječnja 1999. godine do 31. listopada 2010. godine. Njima se prijevremena mirovina umanjuje za 0,15 posto mjesečno, dakle najviše devet posto za pet godina. U drugoj skupini su umirovljeni od 1. studenog 2010. do 31. prosinca 2013. godine. Njima penalizacija iznosi od 0,15 do 0,34 posto mjesečno, ovisno o godinama staža. Maksimalno umanjenje prijevremene mirovine tako za ove umirovljenike seže sve do 20,4 posto. Treću skupinu čine umirovljeni od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2018. godine. Penalizacija za njih iznosi od 0,10 do 0,32 posto mjesečno, odnosno od šest do 19,2 posto maksimalnog umanjenja. Posebno su ovdje pak penalizirane žene u prijelaznom razdoblju. Četvrta skupina je ona važeća i danas, a odnosi se na umirovljene od siječnja 2019. godine, kada je penalizacija ranijeg odlaska u mirovinu izjednačena na 0,20 posto za sve, neovisno o godinama staža. Za najviše pet godina ranijeg odlaska, u odnosu na uvjete za starosnu, može iznositi 12 posto.
