Stigli su nam prvi vjesnici proljeća.
Iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije poručili su da pojavom prvih proljetnica počinje akcija “Jeste li ih vidjeli? – proljetnice”.
Akciju je prošle godine pokrenulo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
‘Jeste li ih vidjeli? – proljetnice’
– Cilj je prikupljanje podataka o rasprostranjenosti proljetnica, njihovim lokacija i vrstama. Kako bi se dobili što bolji podaci o tome, akciju je potrebno provoditi kontinuirano tijekom više godina. Ovogodišnja akcija provodi se tako da se podaci o zapažanju proljetnica unose u aplikaciju iNaturalist u projekt “Jeste li ih vidjeli? – proljetnice” koji je ove godine za tu svrhu izradio Zavod za zaštitu okoliša i prirode – objašnjavaju.
Napominju da se aplikacija instalira na mobilni uređaj, a unosi se fotografija, evidentira nalaznik, datum i lokacija nalaza te se mogu upisati ostale dodatne bilješke vezano za uneseno opažanje.
Predviđeno trajanja ovogodišnje akcije je do 1. svibnja.
Podsjetimo, proljetnice su prve biljke koje cvjetaju nakon zime, a s obzirom na to da se pojavljuju čak i prije kalendarskog početka proljeća, nazivaju se i vjesnicima proljeća. Prilagođene su hladnijim temperaturama i često cvjetaju već u veljači i ožujku. Imaju važnu ulogu za ekosustav jer u rano proljeće kukcima i mravima predstavljaju važan izvor hrane, a zauzvrat za to kukci ih oprašuju, te im pomažu u njihovu rasprostranjivanju. Među najpoznatijim proljetnicama su visibaba, jaglac, šafran, drijemovac, ljubičica, kockavica, šumarica.
Branje proljetnica zabranjeno i kažnjivo
– Pretjerano sakupljanje proljetnica kao i uništavanje staništa krčenjem šuma, zarastanjem travnjaka, ali i nestanak oprašivača glavni su uzroci njihove ugroženosti – ističu.
Dodajmo da je tako branje proljetnica zabranjeno i novčano kažnjivo.
Prema Državnom inspektoratu za branje proljetnica, poput visibaba, ljubice, pasjeg zuba ili drijemovca potrebno je ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Prema Zakonu o zaštiti prirode propisane su novčane kazne u iznosu nešto većem od 3.300 eura, a mogu se popeti čak i do nešto više od 26.500 eura za pravnu osobu, dok će se fizičke osobe kažnjavati s nešto više od 929 eura pa sve do nešto više od 3.900 eura.