U članku iz Glasa Podravine iz 1964. godine, spominje se zanimljiv podatak koji je izazvao mnogo pažnje među čitateljima tog vremena – Koprivničanci su, prema podacima iz tog izvještaja, u 1963. godini popili oko 500.000 litara alkoholnih pića.
Ovaj podatak nije bio samo broj; on je postao svojevrsni simbol potrošnje i društvene dinamike u Koprivnici, te je odražavao specifične običaje i tradicije tog kraja.
– Naš je kraj poznat kao kraj u kojem se mnogo pije. Pije se zimi, pije se ljeti, pije se u jesen kada započinje berba, pije se kod prijatelja, pije se na proslavama, pije se na povratku s posla kući, prilikom odlaska na posao, na proputovanju… Pije se kod kuće, u restoranu, kavani, kod prijatelja, u bunkeru. Pije se ponekad čašica na čašicu, čašica na čašicu…ravnih 507.000 litara alkoholnih pića – napisao je novinar Glasa Podravine.
Voćni sokovi ljeti, rakija zimi
A pilo se u raznim prigodama, baš kao i dan danas – bilo da je riječ o obiteljskim okupljanjima, proslavama, godišnjim običajima ili jednostavno druženjima s prijateljima. Koprivničanci uživali u alkoholnim pićima u velikim količinama. Zima, proljeće, ljeto i jesen – svako godišnje doba donosi svoje prilike za ispijanje, no, bez obzira na sezonalnost, brojka od 500.000 litara pića pokazuje koliko je konzumacija alkohola bila prisutna u svakodnevnom životu.
– Koprivničani, odnosno građani s područja koprivničke komune ispili su u prošloj godini 282.000 litara piva (65 milijuna dinara), 165.000 litara vina (55 milijuna dinara), 32.000 litara rakije (23 milijuna dinara), 27.500 ostalih žestokih pića (37,500.000 dinara) – podatak je iz 1963. godine.
No, osim alkoholnih, pila su se i bezalkoholna pića, ali u nešto manjoj količini.
– Tako je popijeno 1,368.000 litara voćnih sokova (780.000 dinara), 76.000 litara kokte i oranđada (vrijednost 15,500.000 dinara) i 108.000 litara sode-vode i mineralnih voda (8 i pol milijuna dinara) – navodi se u članku.
Iz tog članka također su zanimljive informacije o tome kako su ljudi tada birali svoje piće prema godišnjem dobu. Na primjer, zimi i tijekom proljeća bilo je više konzumacije rakije i vina, dok je ljeto bilo rezervirano za pivo i laganija alkoholna pića.
– Voćni sokovi imaju najveću prođu u ljetnim mjesecima, dok se u ostala godišnja doba malo ili nikako ne piju. Pivo je također ljetno piće što potvrđuje činjenica da je samo u mjesecima lipnju, srpnju i kolovozu ispijeno 142.000 litara piva, koliko u sva ostala tromjesečja zajedno – piše u tekstu.
Na alkoholna pića izdvojeno 206 milijuna dinara
Svi ti podaci, iako se odnose na prošlu eru, i dalje mogu pružiti uvid u to kako je pijenje alkohola bilo usko povezano s društvenim normama, običajima i životnim stilom u Koprivnici. S obzirom na sve ove podatke, nije iznenađujuće što su sredstva koja su Koprivničanci potrošili na alkoholna pića u 1963. godini doista velika.
Na alkoholna pića izdvojeno je čak 206.000.000 dinara, što je doista impresivan iznos. Ovaj podatak ne uključuje samo sredstva potrošena u ugostiteljskim radnjama, već i u privatnim kućama, što dodatno ilustrira duboku ukorijenjenost kulture ispijanja.
– Samo od novaca kojeg smo u prošloj godini izdali za piće moglo bi se izgraditi nekoliko desetaka kilometara ceste, podići nekoliko desetaka kuća, opremiti nekoliko desetaka škola, nabaviti stotinjak automobila, na stotine mopeda, na tisuće bicikla, moglo se izgraditi 60 dvosobnih stanova, mogla se izgraditi moderna škola – zaključak je teksta.
