U noći sa subote na nedjelju počinje ljetno računanje vremena – kazaljke sata pomiču se s dva na tri sata.
Iako se čini kao mali pomak od samo jednog sata, ova promjena ima značajan utjecaj na naš organizam, osobito na tijelo i um.
Dok se mnogi vesele dužim danima i većim količinama svjetlosti u večernjim satima, psihologinja Mladenka Tkalčić s Filozofskog fakulteta u Rijeci upozorava na moguće negativne učinke ovog pomicanja vremena, osobito na osjetljive pojedince.
– Kod kroničnih bolesnika te osoba s poremećajima raspoloženja kod kojih je prisutna depresija ili tjeskoba, može dovesti do poremećaja spavanja što onda rezultira pogoršanjem stanja u kojem se osobe nalaze – objašnjava Tkalčić.
Dodaje kako naš unutarnji biološki sat, poznat i kao cirkadijalni ritam, prati 24-satni ciklus i regulira mnoge tjelesne funkcije, uključujući cikluse spavanja, izlučivanje hormona i opće fizičko funkcioniranje.
– Kako pomicanje sata dovodi do tamnijih jutra i svjetlijih večeri, to može dovesti do poremećaja u izlučivanju nekih kemijskih tvari u našem mozgu koje su nam važne i za regulaciju raspoloženja, odlazak na počinak i za općenito optimalno funkcioniranje – govori.
Nastavlja da osjetljiviji pojedinci mogu imati problema s prilagodbom na promjenu vremena, što može dovesti do poremećaja spavanja, umora i opće iscrpljenosti.
– Ovo može imati daljnje negativne posljedice na njihovu mentalnu i fizičku dobrobit. Također, osjetljivi pojedinci možda će primijetiti da im je teško uskladiti se s novim vremenom, što može izazvati promjene u raspoloženju, umoru i smanjenju koncentracije – napominje.
Razdoblje prilagodbe
Tijelu je potrebno neko vrijeme da se prilagodi na nove okolnosti. Obično se razdoblje prilagodbe procjenjuje na otprilike tjedan dana, navodi naša sugovornica.
Tkalčić nudi nekoliko korisnih savjeta kako bismo sebi olakšali tu prilagodbu i smanjili negativne učinke pomicanja sata.
– Možemo promijeniti rutinu spavanja nekoliko dana prije pomicanja sata. Bilo bi dobro lijegati 10-ak minuta ranije i ustati se također desetak minuta ranije od uobičajenog te postupno to vrijeme povećavati tako da dođemo na 40 do 45 minuta. Takve postupne promjene će pomoći tijelu da se prilagodi na ovu novu situaciju. Isto tako, ako se osjećamo umornima u poslijepodnevnim satima, može se zadrijemati na 15 minuta, ali ne više od pola sata. Jutarnje aktivnosti, ako možemo, trebali bismo u prvom tjednu nakon prelaska na ljetno vrijeme pomaknuti za sat vremena – savjetuje Tkalčić.
Postoje li koristi od pomicanja sata?
Iako pomicanje sata donosi nekoliko izazova, naša sugovornica ističe da postoje i neke prednosti.
– Najveća je svakako dulje trajanje dnevnog svjetla, što omogućuje više vremena za aktivnosti na otvorenom. S obzirom na to da mnogi ljudi većinu vremena provode u zatvorenom prostoru, produljenje dnevne svjetlosti može pomoći u poboljšanju raspoloženja i fizičke aktivnosti – napominje.
Tkalčić također ističe da bi optimalno rješenje bilo uvođenje jednog standardnog vremena tijekom cijele godine.
– Pomicanje sata dva puta godišnje može biti zbunjujuće za mnoge ljude, osobito za one koji se teško prilagođavaju na promjene. Idealno bi bilo zadržati jedan obrazac računanja vremena, a trenutni standard bi mogao biti najbolja opcija – zaključuje Tkalčić.
Tekst pripremili Silva Jambrešić i Sandrino Sabolić.
