Danas se obilježava Međunarodni dan žena koji simbolizira borbu za prava žena, jednakost i pravdu.
Ovaj dan nije samo prilika kada se prisjećamo prošlih borbi, već i dan kada moramo obnoviti svoju odlučnost da nastavimo graditi ravnopravno društvo u kojem će žene imati jednak pristup svim pravima, uključujući obrazovanje, zdravlje, političku moć i ekonomsku sigurnost.
Kako nam je objasnila Vesna Peršić Kovač, viša kustosica i etnologinja Muzeja grada Koprivnice, ovaj dan ima duboke povijesne korijene koji sežu još u 19. stoljeće, točnije, u 1857. godinu kada se u New Yorku dogodio štrajk tekstilnih radnica. Žene su u to vrijeme radile u zaista teškim uvjetima i borile su se za temeljne uvjete rada i osnovnu egzistenciju.
Međutim, ono što je dodatno oblikovalo povijest ovoga dana bila je tragedija koja se dogodila 51 godinu kasnije na istome mjestu.
– Tada je više od 140 radnica, zatvorenih u prostorima tvornice tekstila, stradalo u velikom požaru. Taj je događaj bio okidač da se žene pokrenu i 1908. godine organizirale su veliki marš kroz New York pod sloganom “Kruha i ruža”. Kruh je simbolizirao ekonomsku sigurnost, a ruže bolju kvalitetu života. Istovremeno, žene su se borile i za bolje uvjete rada te bolju plaću – objašnjava Peršić Kovač.
Tih je godina rođena i ideja za obilježavanje Međunarodnog dana žena, koja je službeno prihvaćena 1910. godine na Međunarodnoj konferenciji žena socijalista u Kopenhagenu. Inicijativa je došla od Clare Zetkin, njemačke socijalistice i vodeće figure ženskog radničkog pokreta, koja je prepoznala važnost zajedničke borbe za ženska prava.
– Od tad pa do danas, u našem su se društvu dogodile brojne promjene – žene su se između dva svjetska rata jako aktivirale u borbi da postanu ne samo ravnopravne, nego da i postanu politički vidljive što im nije bilo nimalo lako, s obzirom na to da nisu imale pravo izbora i biti birane. Snalazile su se na različite načine kako da izađu u javnost i izraze svoje stavove. Tako su organizirale različite udruge koje su svojim radom potpomagale političke stranke i javna okupljanja – ističe Peršić Kovač.
Ključni trenutak u svakoj zemlji bilo je ostvarivanje prava glasa za žene, koji je u Hrvatskoj omogućen tek 1945. godine. Ovaj korak nije samo simbolizirao političku ravnopravnost, već je ženama dao priliku da postanu aktivne, vidljive i utjecajne u svim društvenim segmentima.
– Jedan jako važan detalj iz razdoblja između dvaju svjetskih ratova jest kada su žene na našim prostorima postale svjesne činjenice da mnoge nemaju mogućnost obrazovanja i usvajanja važnih znanja i ponašanja za poboljšanje uvjeta života. Upravo su one bile na toj prvoj crti bojišnice da se žene što više obrazuju i tako postignu ravnopravnost. Mislim da je nama ženama danas upravo to obrazovanje najbolji način da tu svoju ravnopravnost održimo, barem na dosadašnjoj razini – zaključuje.
