Najveća šuma hrane u Hrvatskoj koja se nalazi u koprivničkom kampusu nedaleko zgrade Sveučilišta Sjever od danas je bogatija za nove voćke i druge biljke.
Naime, povodom obilježavanja Međunarodnog dana šuma održana je akcija podsadnje 30 voćaka poput šljiva, marelica i breskvi, ali i sadnja više od 300 novih raznih cvjetnica, zatim bobičastog voća, lukovica… Akcija je pritom provedena suradnjom Gradskog komunalnog poduzeća Komunalac, Svjetske organizacije za zaštitu prirode i Sveučilišta Sjever, a uz studente, rukave su zasukale i članice Gradskog društva Crvenog Križa Koprivnica te mališani Dječjeg vrtića Tratinčica.
Podsjetimo, šuma hrane je inovativan model održivog ekosustava koji spaja prirodu i čovjeka omogućujući regeneraciju tla, povećanje bioraznolikosti i dugoročnu održivost što je danas prilikom sadnje objasnila članica Uprave Komunalca Dubravka Horvat.
– Šuma hrane svake godine dobiva novo ruho vezano uz sadnice koje su jednogodišnje, a voćnjak će se još više razvijati i svake godine dobiva novu smisao. Voćnjak je samoodrživ, svi plodovi su bez špricanja i zdravi su za pojesti te se mogu koristiti u prehrani u prehrani djece, ali i studenata – naglasila je.
Ključ je u edukaciji
Uz fine plodove, važan dio šume hrane posađene u travnju prošle godine je i edukacija, nastavila je Horvat.
– Komunalac već duži niz godina intenzivno radi na edukaciji iz različitih područja, a ovo je jedno od područja u koje bismo željeli pozvati naše sugrađane pa da nauče kako sebi stvoriti hranu. Mnogo stvari iz ove učionice na otvorenom možemo raditi s djecom iz vrtića i studentima, ali i odraslom populacijom i ovdje ćemo raditi edukacije ovisno o godišnjem dobu. Imamo stručnjake u našem timu koji stvarno izvrsno rade, a imamo i maskote Mirka i Mirku koji sudjeluju u svemu tome i mislim da je ta edukacija ključna – istaknula je Horvat.
U šumu hrane pozvani su svi
Podsjetila je da je šuma hrane dostupna baš svima i svatko može u nju ući.
– Svi mogu doći ovdje jer prostor nije zatvoren. Važno je samo da ništa ne potrgaju, već da uživaju u ovoj ljepoti koju svi zajedno stvaramo – navela je.
Spomenimo i da drugi hrvatski gradovi sade svoje šume hrane pa ju tako ponukan primjerom Koprivnice ima i Čakovec, a trebala bi niknuti i u Ludbregu.
– Šuma hrane je dosta velika obaveza, ali je s druge strane i veliko zadovoljstvo. To se ne može platiti novcem, već sve to radite srcem. Gradovi su se počeli uključivati i vjerujem da će šume hrane sve više napredovati. Polako skupljamo zajednicu i vjerujemo da ćemo kroz nekoliko godina imati puno ovakvih primjera diljem cijele Hrvatske – zaključila je Horvat.
Studenti prehrambeni proizvod mijenjaju za diplomu
A da šuma hrane ima velik značaj za studente Sveučilišta Sjever rekao je Bojan Šarkanj, pročelnik Odjela za prehrambenu tehnologiju.
– U šumi hrane voćke još nisu rodile jer za to treba vremena, no imamo stari voćnjak iz kojeg studenti uzimaju plodove, a od njih onda rade svoje prehrambene proizvode. Svaki student prehrambene tehnologije je zadužen za jednu voćku i da bi dobio diplomu mora ju održavati tri godine, a na kraju od nje proizvesti jedan pravi prehrambeni proizvod koji onda mijenja za diplomu. Mora pokazati da je sposoban te da je naučio i promijenio svoje znanje – objasnio je.
Iako voćke još nisu urodile plodom, Šarkanj je naveo da se na Sjeveru itekako uživa u blagodatima šume hrane.
– Prvo branje plodova imali smo u kasno ljeto, a onda još jednom i kasnije u jesen kada smo uglavnom brali povrće i podijelili ga studentima, napravili smo i neke prehrambene proizvode, dok je jedan dio išao Smuteku. Na kraju svake akademske godine imamo roštiljadu pa su studenti tako ovdje ubrali mladi luk, rotkvicu… – otkrio je.
Studentica Bojana je sama posadila svoju voćku šljive
Bojana Đurašević studentica je druge godine prehrambene tehnologije, a sama je posadila i brine o voćki šljive. Voćka je počela pupati zbog čega se nada da će ove godine s nje ubrati i prve plodove.
– Imam još godinu dana vremena za svoj preddiplomski rad i još moram razmisliti što ću napraviti s njom, bit će ili rakija ili neki džem – kroz smijeh je kazala.
Nastavila je da šuma hrane u Koprivnici itekako ima veliku korist.
– Puno je studenata iz većih gradova pa njima dobro dođu znanja o voćarstvu i povrtlarstvu. Ja sam sa sela i upoznata sam sa svime, no lijepa je to prilika i dobra stvar što nam se pokazuje i druga praktična strana, a ne samo knjige i učenje – zaključila je Bojana.
U današnjoj podsadnji sudjelovala je i 77-godišnja umirovljenica Blaženka Čengija.
– Šuma hrane je super i to treba podržavati, treba mlade učiti kako čuvati prirodu. Imala sam prije vrt i radila sam u njemu, imali su ga i moji roditelji i on jako puno znači. Svi bismo se trebali vratiti u prirodu – jasno je poručila.
