Povećanje zelenih površina, veći broj parkirnih mjesta, povećanje mogućnosti gradnje, nove poslovne zone u Miklinovcu i na dijelu između Peteranske i Đelekovečke ceste kod novog nadvožnjaka koje se nalaze na prostoru koji obuhvaća Prostorni plan Grada Koprivnice, ali kako se nalaze uz rubno područje Generalnog urbanističkog plana, imat će utjecaj i na razvoj tog područja, mogućnost gradnje do šest nadzemnih etaža na rubnim dijelovima GUP-a.
To su samo su neke od ključnih novosti izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Koprivnice.
Rekla nam je tako na početku našeg razgovora pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje Jasna Markušić naglasivši kako se Generalni urbanistički plan (GUP) tiče prostornog planiranja užeg područja Koprivnice, dakle samog naselja, a daje primjerice uvjete i mogućnosti gradnje, posebna pravila, namjene prostora, mrežu putova i slično.
Razlozi izmjena
Pročelnica je spomenula kako se GUP nije mijenjao od 2015. godine, a u ozbiljnije i intenzivnije promjene krenulo se 2019. godine i to na tragu raznih zahtjeva građana, zatim promjene zakonske regulative, ali i razvojne politike Grada Koprivnice.
– To su zapravo neki od glavnih razloga zašto se išlo u promjene, jer kako se mijenja život te potrebe stanovništva i grada, tako se mijenjaju i prostorni planovi. Sam postupak je trajao jako dugo s obzirom na to da smo mi već bili u postupku izrade izmjena prostornog plana, u obzir smo morali uzeti i županijski prostorni plan koji se trebao mijenjati, stiglo je i mišljenje resornog ministarstva, a morali smo ići i u stratešku procjenu utjecaja na okoliš koja je pak sama po sebi dosta proceduralno zahtjevna. Paralelno smo tako u jednom trenu radili i prostorni plan i GUP te stratešku procjenu utjecaja na okoliš. S obzirom na značaj planova koji se rade uvidjeli smo potrebu da izradimo podloge za izradu tih planova pa smo napravili Krajobraznu osnovu Grada Koprivnice, Konzervatorsku podlogu Grada Koprivnicu i Strategiju zelene urbane obnove. One su nam dale neke smjernice i preporuke, bile su nam svojevrsni alati s pomoću kojih smo se lakše odlučili za pojedine odluke i odredbe u GUP-u – pojašnjava naša sugovornica i napominje da nakon što je u lipnju prošle godine donesen prostorni plan, bavili su se samo GUP-om.
Javna rasprava
Uslijedila je javna rasprava i građani su tada imali mogućnost doći i vidjeti karte, pročitati prijedlog izmjena i dopuna, dobiti odgovore na eventualna pitanja od djelatnika Odsjeka za prostorno uređenje. Cijelo to vrijeme, a u pitanje je mjesec dana, mogli su uputiti svoje primjedbe i sugestije. Nakon toga organizirano je i javno izlaganje gdje su na pitanja građana odgovarali i izrađivači plana, ali i oni koji su izradili stratešku studiju utjecaja na okoliš. Pročelnica nastavlja kako su sve sugestije i primjedbe obrađene te je svakome kome je djelomično prihvaćen ili odbijen neki zahtjev, pismeno odgovoreno i svi su oni na svoju kućnu adresu dobili odgovor zašto nešto nije prihvaćeno ili je djelomično prihvaćeno. Nakon što je cijela procedura završila, pred gradskim vijećnicima se na posljednjoj sjednici koja se održala u veljači našla odluka o izmjenama i dopunama GUP-a koja je i prihvaćena.
Mješovita namjena oko Apaša, u Kolodvorskoj, kod nekadašnje zgrade Glasa Podravine…
Jedna od najčešćih izmjena, ističe pročelnica Markušić, odnosi se na stavljanje određenih područja u takozvanu M, odnosno mješovitu namjenu.
– Primjerice, Podravkine zgrade na križanju Kolodvorske i Ulice Ante Starčevića bile su u infrastrukturnom pojasu. Dio na kraju Kolodvorske ulice gdje je bila mješaona, a tamo su privatne kuće, isto su bile u tom infrastrukturnom području. Sada smo to stavili u mješovitu namjenu jer u stvarnosti ljudi to i koriste, a da je ostalo u infrastrukturnom pojasu, tamo se ne bi moglo ništa graditi ili provesti rekonstrukcija. I prostor oko Gradskog stadiona Ivan Kušek-Apaš isto smo stavili u mješovitu namjenu baš zato da se omogući uz prostor stadiona eventualno neki drugi sadržaj koji ova namjena podnosi, odnosno da ne bismo imali ograničenja. Preko puta stadiona bio je Staklenjak, a on je bio u poslovnoj namjeni pa smo ga isto stavili u mješovitu i to na temelju zahtjeva pojedinih poslovnih subjekata – objašnjava naša sugovornica.
Nastavlja i kako je često u medijima bila spominjana nekadašnja zgrada Glasa Podravine.
– Tamo je pak bila društvena namjena, jer oduvijek su tamo bile i neke državne institucije pa smo i to ovim izmjenama stavili u mješovitu namjenu s obzirom na to da postoji inicijativa da se tu izgradi hotel. Ipak, s obzirom na to da se nalazi u zaštićenoj jezgri, onda će se tu raditi sukladno konzervatorskim uvjetima, ali mi smo ih već uvrstili u plan na temelju ranije spomenute konzervatorske podloge, odnosno odredili smo što se tu može raditi – istaknula je.
Promjenu namjene novim je izmjenama prošao i prostor Gradske tržnice.
– Taj prostor bio je označen samo kao poslovna namjena, a sad smo stavili u mješovitu namjenu kako bi se omogućili različiti sadržaji koji građanima i gradu trebaju. Tu je i prostor pokraj Podravkine upravne zgrade. On je sada isto u mješovitoj namjeni s obzirom na to da se većina njihovog sadržaja seli na prostor Danice – kazala je pročelnica.
Istočna i zapadna obilaznica grada
To su neke promjene u namjeni, no ima i onih koje se tiču prometne infrastrukture.
– Ucrtane su istočna i zapadna obilaznica grada koje su nam potrebne. Dakle, označili smo taj koridor da si ga rezerviramo za moguću buduću izgradnju. S druge strane, ukinuli smo neke planirane prometnice koje nisu realizirane i na taj način smo oslobodili prostor za eventualnu gradnju nekih drugih namjena. Planirane su nove poslovne zone, primjerice u Miklinovcu i uz Peteransku cestu, odnosno na dijelu koji spaja Peteransku i Đelekovečku cestu kod novog nadvožnjaka, jer su nam Dravska i Radnička gotovo pune. Ukinuli smo obavezu izrade nekih urbanističkih planova uređenja primjerice kod PAP prometa kod Interspara, jer tamo je bilo starim GUP-om određeno da će se raditi detaljni plan uređenja i do njegove izrade tamo se nije moglo ništa raditi. Sad kad je ta obaveza ukinuta GUP-om smo to područje obradili s detaljnošću detaljnog plana i time omogućili gradnju na tom prostoru što do sada nije bilo moguće, kao što je već navedeno. To zapravo znači da se otvaraju nova područja za moguću izgradnju. Na isti način omogućili smo izgradnju i na području Dravske i Pavelinske te u Ledinskoj, Bjelovarskoj, Kampusu, dosadašnjoj zoni B4 – kazala je Markušić.
Više zelenila
Kao još jednu važnu promjenu, naglasila je onu koja se tiče zelenila.
– Nekima je zelenilo trn u oku, a nekima dobrodošlo. Morate naći nekakvu mjeru jer netko bi možda sve poravnao i ne bi bilo ništa zelenog, a drugi bi više zelenila. Mi smo odradili krajobraznu podlogu i strategiju zelene urbane obnove i obje su nam dale smjernice kako to zelenilo uklopiti u budući razvoj grada. Zelenilo smo tako povećali s 20 na 25 posto potreba, to znači da se na čestici mora osigurati 25 posto zelenila, a u to smo uvrstili i stabla, a ne samo zelenu površinu. Ozelenili smo i parkirališta tako što smo stavili odredbu da bude ne kao do sada na četiri, nego na dva parkirna mjesta jedno stablo. Svi mi kad se parkiramo, parkirali bismo se negdje ispod stabla, a stabla nigdje. Uz to, odredili smo i neke nove zelene zone za buduće parkove – naglasila je pročelnica.
Veći broj parkirnih mjesta po stanu
Što se tiče već spomenutih parkirališta, problematika nedostatka parkirnih mjesta u posljednje je vrijeme sve aktualnija u našem gradu.
– Do sada je obaveza bila jedno parkirno mjesto, a mi smo to sada podigli na jedno i pol jer svi vidimo da rijetko gdje postoji samo jedan automobil po stanu. Bili su neki zahtjevi da budu i dva, no to nam se ipak činilo kao preveliki skok pa smo stavili obavezu da se po stambenoj jedinici osigura jedno i pol mjesto jer smatramo da je to primjereno trenutku u kojem živimo. Svi vidimo taj nedostatak parkirnih mjesta. Nekad se za zgrade poput onih na Trgu kralja Tomislava planiralo i manje od jednog parkirnog mjesta po stanu jer nije bilo toliko potrebe za parkirnim mjestima – podsjetila je Markušić.
Napomenula je i kako su ovim izmjenama GUP-a omogućili veću izgrađenost.
– Nešto što je bilo 35 posto površine izgrađenosti, sad smo stavili 40, ali smo isto tako povećali zelene površine i parkinge. Tu je sad umješnost projektanta da sve to uklopi – ističe.
Vrijedne vizurne točke grada
Osvrnula se naša sugovornica i na vizurne točke našeg grada.
– Ranije spomenute podloge, na temelju kojih su pisane pojedine odredbe GUP-a, dale su nam vizurne točke u gradu koje mi sami možda ni ne doživljavamo ili ih uzimamo zdravo za gotovo, a temeljem ovih stručnih podloga došli smo do saznanja što bi bilo važno za sačuvati, a tiče se vizura na i u Koprivnici. Oni, to jest izrađivači spomenutih podloga, su detektirali koja područja bi trebalo štititi, primjerice tako da ne damo visoku ili gustu gradnju na padinama Vinice. Konkretno, za dio između Ulice Tina Ujevića i Vinodolske ulice savjetovali su da bude rahla izgradnja pa smo tu odredili da parcela budu veće. Savjet je dakle bio, i mi smo ga uvažili, da tamo bude izgrađenost manja i da ima više zelenila kako ne bismo te vrijedne padine uništili preizgrađenošću. Krajobrazna je tako primjerice odredila i prirodni tok potoka Koprivnice i kako ga štititi, kako pogled na njega štititi, kako urediti retenciju kod Žlebica da ne narušimo njegovu prirodnost – zaključila je naša sugovornica istaknuvši da je primjerice Strategija zelene urbane obnove dala oko 72 prijedloga za aktivnosti kojima se mogu realizirati sve preporuke dane u studiji.
