Mogućnost zapošljavanja umirovljenika u Hrvatskoj na pola radnog vremena, a uskoro i puno radno vrijeme od osam sati uz primanje pola mirovine, dobar dio javnosti i medija svrstava u “odličnu vijest”, no svaka medalja ima dvije strane.
Sposobnijim umirovljenicima svakako je odlična vijest da će umjesto životarenja i obilazaka kontejnera svoj “know-how” moći još koju godinu prodavati u toplom uredu ili za kakvom pokretnom trakom, no koliko je to zapravo – dobra vijest? Ne bi li mirovina, po uzoru na strane umirovljenike koji dolaze u Hrvatsku samo guštati, trebala biti upravo to, mirovanje i uživanje nakon nekoliko desetljeća mrcvarenja na raznim poslovima te prepuštanje radnih mjesta novim, mladim i inovativnijim snagama?
Za mišljenje o tome koliko je zapošljavanje starijih od 65 “odlično”, i za koga, te kakvo je stanje na području Koprivničko-križevačke županije upitali smo Željka Pintara, predsjednika Savjeta za starije osobe Koprivničko-križevačke županije, ujedno predsjednika Županijske organizacije Hrvatske stranke umirovljenika te aktualnog člana Županijske skupštine.
Kakvo je stanje danas sa zapošljavanjem umirovljenika na našem području, koliko ih radi u mirovini?
Moram uvodno podsjetiti kako je na prijedlog Hrvatske stranke umirovljenika još 2012. godine pokrenuta inicijativa o zapošljavanju umirovljenika na četiri sata dnevno odnosno pola radnog vremena. Mjera je bila namijenjena korisnicima starosnih mirovina, da bi se 2019. godine proširila i na prijevremene mirovine, a kasnije i na sve ostale. U Hrvatskoj, prema podacima s kraja listopada bilo je ukupno 1.724.581 aktivnih zaposlenika, od čega 33.185 umirovljenika na pola radnog vremena, što čini nešto manje od dva posto. Što se tiče Koprivničko-križevačke županije, ukupno zaposlenih bilo je oko 37.658, od čega su 492 umirovljenika koji su uz rad primali i mirovinu. Kod nas taj udio čini oko 1,3 posto, što je manje od državnog prosjeka.
Koji su to poslovi na kojima se kod nas najčešće zapošljavaju umirovljenici?
Pojačano zapošljavanje imamo na najzastupljenijim poslovima, poput trgovine, prerađivačke industrije te zdravstva i obrazovanja, ali i građevine u kojoj su traženi kao stručnjaci. Prema brojčanim podacima, u Koprivničko-križevačkoj županiji najviše umirovljenika radi u trgovini, 92. U prerađivačkoj industriji ih je 85, u građevinarstvu 49, zdravstvu 46 te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 45. U ugostiteljstvu i turizmu je 39 umirovljenika, prijevozu 38, administraciji 29 i obrazovanju devet.
Jesu li naši umirovljenici spremni odnosno voljni pratiti trendove kako bi bili konkurentni na tržištu rada, dakle cjeloživotno učiti? Tu mislimo i na računalnu pismenost koju treba svake godine obnavljati.
Svakako su voljni pratiti trendove kao bi bili konkurentni na svojim radnim mjestima, a treba reći kako je velika većina koja se javlja za rad uz mirovinu već računalno pismena. Naravno da osobe sa 65 i više godina starosti nemaju neku veliku želju za prekvalifikacijama, zbog čega uglavnom nakon odlaska u mirovinu ostaju raditi na istim ili sličnim radnim mjestima koja ne zahtijevaju stjecanje potpuno novih znanja, jer bi to bilo i teško postići. Na zavodu za zapošljavanje ćete zato pronaći malo umirovljenika koji traže neki novi posao, često se sve svodi na to da odu u mirovinu, a postojeći poslodavac ih zbog njihove uhodanosti u rad, iskustva i znanja, ostavi uz novi ugovor.
Jesu li kod nas poslodavci skeptični pri zapošljavanju umirovljenika, smatrajući da takve osobe neće moći raditi dugo i brzo ili da nisu dovoljno tehnološki u trendu?
Koliko sam čuo u razgovorima, nisu, a to potvrđuje i statistika uz ukupan nedostatak radne snage. Tu su učitelji i profesori u obrazovanju, pa liječnici… Umirovljenici su zapravo sve traženija “roba” i u ostalim djelatnostima.
Zbog čega bi pojedini poslodavci zaposlili umirovljenika umjesto mlađu osobu? Je li presudno samo bogato iskustvo koju stariji radnici imaju ili nešto drugo?
Mislim da veliko povjerenje u zapošljavanju umirovljenika potvrđuje to što su svojim cjeloživotnim radom i ulaganjem u društvo na odgovornim mjestima, svojim znanjem i iskustvom te savjesnošću, omogućili današnjoj generaciji da može raditi u slobodnoj zemlji. Mislim da je to velika garancija da se mogu zaposliti.
U javnosti se stječe dojam kako je mogućnost rada umirovljenika odlična, no možemo li reći da je zapravo riječ o vrlo lošoj društvenoj situaciji?
Danas kad je nedostatak kvalitetne radne snage vrlo prisutan u društvu, za svaku pohvalu je rad na pola radnog vremena uz primanje mirovina, a uskoro i na osam sati, jer si tako popravljaju financijsku situaciju. Ali… odlaskom u mirovinu nakon 40 godina uloženog rada u društvo, očekivanja su nam bila da ćemo konačno uživati u zasluženoj mirovini u starosti, s našim obiteljima. No, zbog niskih mirovina, to nam nije omogućeno. Gledajući umirovljenike koji dolaze na odmor u našu prekrasnu Hrvatsku i uživaju u ljepotama naše zemlje, naši umirovljenici si to ne mogu priuštiti zbog niskih mirovina, već moraju sa 60+ godina raditi da bi osigurali svoju egzistenciju. To je ono što nas žalosti i što društvo na svim razinama mora prepoznati i omogućiti dostojanstvenu, materijalnu, zdravstvenu i socijalnu sigurnost naših umirovljenika jer smo to svojim radom zaslužili.
Dodajmo na kraju kako je na zahtjev Hrvatske stranke umirovljenika u proceduri Izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju u kojem je prijedlog da umirovljenici mogu raditi osam sati uz primanje pola mirovine.
Evo gdje trenutačno u Koprivničko-križevačkoj županiji radi najviše umirovljenika:
Trgovina – 92
Prerađivačka industrija – 85
Građevinarstvo – 49
Zdravstvo – 46
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti – 45
Ugostiteljstvo i turizam – 39
Prijevoz – 38
Administrativni poslovi – 29
Obrazovanje – 9
