O ključnim aktivnostima u radu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Križevci te pozitivnim trendovima na tržištu rada Koprivničko-križevačke županije razgovarali smo s Vesnom Kuterovac, predstojnicom PU Križevci.
Možete li ukratko opisati promjene na tržištu rada u zadnjih nekoliko godina?
Prema podacima za osiguranike po županijama i osnovama osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na području Koprivničko-križevačke županije na dan 30. studenoga 2024. godine bilo je zaposleno ukupno 37.630 osoba.
U odnosu na studeni 2023. godine došlo je do povećanja broja zaposlenih osoba za 3,3 % ili za 1.188 osoba, dok je u odnosu na 10 godina ranije (studeni 2014. godine) broj zaposlenih osoba porastao za 14,6 % ili za 4.795 osoba.
Stopa registrirane nezaposlenosti krajem studenoga 2024. na području županije iznosila je 3,3 % dok za RH ona iznosi 5,0 %.
Broj nezaposlenih osoba u stalnom je padu u zadnjih deset godina, uz iznimku 2020. godine kada je zabilježen blagi rast nezaposlenosti u uvjetima Covida-19. Na dan 30. 11. 2024. u evidenciji HZZ-a u Koprivničko-križevačkoj županiji bile su evidentirane 1.304 nezaposlene osobe, što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 30,5 %, a u odnosu na 10 godina ranije smanjenje od 81,4 %.
Istovremeno raste broj prijavljenih potreba od strane poslodavaca, tako da možemo govoriti da radnih mjesta ima puno više nego raspoložive radne snage. Do kraja studenoga 2024. poslodavci su na području županije objavili 5.231 potrebu za radnicima, što je za 3,7 % više nego u istom periodu lani, a u odnosu na 10 godina ranije više za 62,0 %.
U prvih 11 mjeseci 2024. godine iz evidencije Zavoda zaposlene su 2.323 osobe.
S obzirom na ove podatke, mijenjaju se i trendovi na tržištu rada te Zavod svoje usluge neprestano prilagođava promjenama.
Možete li kratko opisati na koji se način Zavod prilagođava situaciji na tržištu rada?
Postalo je vidljivije da u evidenciji nezaposlenih ostaju osobe koje se teže zapošljavaju. S takvim je skupinama Zavod intenzivirao aktivnosti te se tijekom 2024. godine usmjerio na osnaživanje teže zapošljivih skupina: dugotrajno nezaposlenih osoba, korisnika zajamčene minimalne naknade te osoba bez srednjoškolskog obrazovanja.
Razlozi zbog kojih neke osobe ostaju duži period nezaposlene vrlo su različiti: nekima je prepreka niska razina obrazovanja, nekima životna dob, zdravstveno stanje, prometna nepovezanost, veća socijalna isključenost koja uključuje i teže materijalno stanje, nedostatak vještina traženja posla te osobna (ne)motiviranost. Zavod svakome pojedincu pristupa individualno te zajedno s nezaposlenom osobom kreira plan podrške, odnosno integracije na tržište rada. Za nezaposlene osobe koje se zbog složenih i međusobno povezanih prepreka na koje nailaze u životu teško aktivno uključuju na tržište rada potreban je intenzivniji i produbljeni tretman. U takvim slučajevima formiraju se multidisciplinarni timovi koji uključuju suradnju između različitih savjetnika unutar Zavoda – savjetnika za zapošljavanje, za obrazovanje, za rad s poslodavcima, psihologa, a po potrebi i drugih stručnjaka.
Nezaposlenim osobama koje jesu motivirane i aktivne na tržištu rada, ali su neuspješne u pronalaženju posla, savjetnik radi zastupanje kod poslodavca na način da pomaže poslodavcu prepoznati kvalitete nezaposlene osobe i da „premosti“ eventualne prepreke koje bi inače prebrzo odvratile poslodavca od zaposlenja. Ovakvo zastupanje najčešće se radi s osobama s invaliditetom.
Rezultati ovakvog načina rada su vidljivi u prvom redu kroz brojke. Od veljače do studenoga ove godine posebno smo pratili nezaposlene osobe koje su pripadale ciljnoj skupini teže zapošljivih osoba. Sa svakom je osobom napravljeno dubinsko, motivacijsko savjetovanje nakon kojega smo osobe nastojali, sukladno individualno napravljenom planu integracije, uključivati u različite aktivnosti, a sve s ciljem njihovog konačnog zapošljavanja. Tako je 112 teže zapošljivih osoba uključeno ili u dodatno obrazovanje ili osposobljavanje na radnom mjestu ili u zapošljavanje putem mjera aktivne politike zapošljavanja, a ukupno se 385 osoba uspješno zaposlilo na otvorenom tržištu rada.
S obzirom na nedostatak (kvalificirane) radne snage na tržištu rada u mnogim sektorima te na povećanje zahtjeva poslodavaca za zapošljavanjem stranih radnika, Zavod se okrenuo prema potražnji domaće raspoložive radne snage koja nije aktivna na tržištu rada – nije u evidenciji Zavoda, nije u sustavu obrazovanja, niti je zaposlena. Upravo oni predstavljaju potencijal radne snage koja Hrvatskoj nedostaje. Stoga se Zavod povezuje s drugim institucijama (Zavod za socijalni rad, Hrvatski Caritas) te zajedničkim aktivnostima nastojimo potaknuti i ovu skupinu da se uključi na tržište rada.
Posebno bih spomenula usluge profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere, koje su s jedne strane usmjerene na rad s učenicima završnih razreda, kako bi ih se pripremilo za ulazak na tržište rada, a s druge stane na sve ostale korisnike – nezaposlene, zaposlene, studente, neaktivne osobe, osobe u NEET statusu. Ključni nositelj aktivnosti s ovim skupinama je naš Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) u Koprivnici. Do kraja studenoga 2024. godine CISOK je održao 31 radionicu na temu pripreme za tržište rada, upoznavanja sa sustavom vaučera, programa za teže zapošljive skupine, na kojima je sudjelovao ukupno 201 sudionik.
CISOK također pruža individualnu pomoć kroz informiranja i savjetovanja, a u takav je oblik rada bilo uključeno 417 osoba.
U suradnji s partnerskim institucijama, Zavod je sudjelovao na nizu aktivnosti s ciljem predstavljanja usluga, promocije mjera aktivne politike zapošljavanja, predstavljanja deficitarnih zanimanja, organiziranju radionica za studente, sudjelovanju na Obrtničkom i gospodarskom sajmu Koprivničko-križevačke županije, obilježavanju Tjedna cjeloživotnog učenja te brojnim drugim aktivnostima, a sve s ciljem informiranja korisnika o uslugama, privlačenja neaktivnih osoba, kako bi u konačnici svakom pojedincu pružila što kvalitetnija individualizirana usluga, sukladna njegovim potrebama.
S obzirom da u županiji nedostaje radne snage, koliko poslodavaca zapošljava strane radnike?
Sukladno Zakonu o strancima, Zavod je zadužen za izdavanje mišljenja za dozvolu za boravak i rad stranih radnika. Najprije se provodi test tržišta rada kojim se provjerava raspoloživost radne snage na domaćem tržištu rada. Ukoliko se radi o deficitarnim zanimanjima kojih nema u evidenciji Zavoda, test tržišta rada se ne provodi te poslodavac direktno podnosi zahtjev za izdavanje mišljenja. Ukoliko je mišljenje pozitivno, radnu dozvolu u upravnom postupku izdaje MUP. Do kraja studenoga 2024. godine u Koprivničko-križevačkoj županiji zaprimljena su 2.982 zahtjeva i izdano je 2.460 pozitivnih mišljenja. MUP je izdao 2.523 radne dozvole za novo zapošljavanje radnika, a produljene su dozvole za 1.142 radnika. Najveći broj zaprimljenih radnih dozvola je iz sektora građevine.
Kako bi se što bolje i više iskoristio potencijal domaće radne snage, Zavod nastoji što više implementirati ključne aktivnosti koje doprinose povećanju zapošljivosti radne snage i očuvanju gospodarskih djelatnosti, a to su mjere aktivne politike zapošljavanja i obrazovne aktivnosti, posebno kroz sustav vaučera za obrazovanje.
Možete li pojasniti koje su to mjere i u kojem obimu su se koristile u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Mjerama aktivne politike zapošljavanja Zavod potiče i usmjerava korisnike na aktivno uključivanje i oblikovanje tržišta rada. Mjere su namijenjene poslodavcima, nezaposlenim i zaposlenim osobama.
Mjere su usmjerene na: poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja; stjecanje prvog radnog iskustva; obrazovanje nezaposlenih i zaposlenih osoba; usavršavanje/prekvalifikaciju zaposlenih; očuvanje radnih mjesta i povećanje konkurentnosti te poticanje mobilnosti radne snage.
U Područnom uredu Križevci u prvih 11 mjeseci 2024. godine u mjere je uključeno 988 osoba, što je za 8,8 % više nego u istom periodu prošle godine.
U mjeru potpore za zapošljavanje uključeno je 279 osoba, a posebno je važno spomenuti da je 112 osoba uključeno u Program POSAO+ koji se odnosi na kategoriju teže zapošljivih osoba. Zahvaljujući ovoj mjeri te uz posredovanje Zavoda, ovim je osobama omogućen pristup tržištu rada.
Važno je spomenuti i potpore za zapošljavanje – zeleno/digitalno, te potpore za pripravništvo – zeleno/digitalno u koje je do kraja studenoga uključena 31 osoba. Zelena radna mjesta direktno su vezana za proizvodnju zelenog proizvoda ili usluge te pozitivno djeluju na okoliš, dok digitalna radna mjesta podrazumijevaju postojanje specijaliziranih IKT vještina kod osobe koja se zapošljava.
U potporu za samozapošljavanje do kraja studenoga uključeno je 115 korisnika, a u potporu Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku uključena je 21 osoba. Ove su osobe otvorile svoj poslovni subjekt nakon povratka u Republiku Hrvatsku iz inozemstva.
Za 43 osobe poslodavci su koristili potpore za usavršavanje kako bi ih se osposobilo za rad na novim poslovnim procesima i postali konkurentniji te na taj način zadržali posao u uvjetima uvođenja novih tehnologija.
U mjeru osposobljavanje na radnom mjestu uključena je 21 nezaposlena osoba. Kroz ovu mjeru poslodavac ima priliku uvesti u posao radnika koji nema iskustva i kompetencija na određenim poslovima. Poslodavcu se financira trošak mentorstva, dok se nezaposlenoj osobi isplaćuje novčana pomoć u visini minimalne plaće i putni trošak.
Obrazovne mjere posebno su dizajnirane kako bi se prevladao nedostatak radne snage, a posebno za stručnom radnom snagom koja nedostaje na tržištu rada.
U javnosti se često spominju vaučeri, možete li pojasniti nešto više o njima.
Sustav vaučera dio je Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. i predstavlja financijski instrument dodjele javnih sredstava za obrazovanje odraslih. Primjena vaučera započela je 1. travnja 2022. godine s ciljem pružanja mogućnosti besplatnog ili sufinanciranog obrazovanja koji rezultiraju stjecanjem zelenih, digitalnih i ostalih vještina.
Interes za korištenjem vaučera u Koprivničko-križevačkoj županiji je značajan; u 2022. godini je 184 osoba bilo uključeno u neki od obrazovnih programa, u 2023. godini 297 osoba, dok je do kraja studenoga ove godine zaprimljeno 508 zahtjeva, a u obrazovanje već uključeno 444 osoba.
Vaučere mogu koristiti nezaposlene i zaposlene osobe u dobi od navršenih 15 godina života (osim učenika, studenta, umirovljenika). Za strane državljane zaposlene u Republici Hrvatskoj kroz sustav vaučera omogućeno je učenje hrvatskog jezika.
Najviše vaučera od 2022. godine do kraja studenoga 2024. iskorišteno je za slijedeće programe: rukovatelj viličarom (288), internetski marketing i brendiranje (127), knjigovođa (92), asistent za upravljanje projektima (82), pomoćnik u nastavi (64), Front-End developer (33), web programiranje (29) i grafički dizajner (27).
Ima li kakvih novosti za 2025. godinu?
S 1. 1. 2025. počinju se zaprimati zahtjevi za mjere aktivne politike prema uvjetima i kriterijima koje je prihvatilo Upravno vijeće HZZ-a na sjednici 6. prosinca ove godine. Također ćemo krenuti u promociju i predstavljanje mjera kako bi svi poslodavci i ostali korisnici na vrijeme bili informirani o istima.
Također, na snagu stupaju izmjene i dopune Zakona o tržištu rada te Zakon o strancima. Sustav obrazovanja putem vaučera se nastavlja te pozivamo sve osobe koje žele pronaći posao, uključiti se u neki oblik obrazovanja ili bilo koje druge podrške, da nam se obrate s punim povjerenjem.
